Kamo odlaze naši 1,1 milijarda kovanica i 500 milijuna novčanica nakon konverzije?
Nakon 1. 1. 2023. godine, sukladno odluci Vlade, kune se povlače s fiskalnog tržišta i zamjenjuju ih euri. Evo kamo će otići sav taj novac, koliko će ga dugo čuvati i kako će ga uništiti
Ujedinjeni narodi izračunali su da u svijetu trenutno postoji čak 180 različitih valuta, s tim da ih je u posljednjih 320 godina više od 550 izašlo iz optjecaja. Od aktivnih valuta euro je, nakon američkog dolara, druga najvažnija valuta na svijetu. Zapravo, prema službenoj stranici EU, udio međunarodnih plaćanja izvršenih u eurima i američkim dolarima otprilike je jednak.
Kad su 2002., tri godine nakon njegova nastanka, uveli fizički euro, bila je to, prema riječima Europske unije, najveća promjena gotovine u povijesti. U okviru ove iznimno zahtjevne logističke operacije, u samo nekoliko tjedana pod najstrožim sigurnosnim uvjetima pušteno je u optjecaj 15 milijardi novčanica i 52 milijarde kovanica. U to se vrijeme čak 9 milijardi novčanica i 107 milijardi kovanica nacionalnih valuta konvertiralo u euro. Nova je valuta tad zamijenila službene valute u Austriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj i Grčkoj.
Treba stvoriti mjesta za eure
Sljedećih nekoliko godina euro su počele koristiti i Slovenija, Cipar, Malta, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva. Danas više od 340 milijuna Europljana koristi euro, a čak 60 zemalja i teritorija izravno ili neizravno vezalo je svoje vlastite valute za euro. Hrvatska je dvadeseta članica koja će prihvatiti euro kao službenu valutu.
Procjenjuje se da će nakon konverzije građani vratiti oko 1,1 milijardu komada kovanica kune, ukupne mase od oko 5200 tona, što je poput 120 zagrebačkih tramvaja, te više od 500 milijuna komada novčanica kune, koje bi, položene jedna na drugu, formirale 50-kilometarski stup, gotovo šest visina Mount Everesta.
S obzirom na to da će masa eurokovanica potrebnih za predopskrbu ove godine te opskrbu sljedeće godine iznositi oko 3700 tona, koliko teži, primjerice, 88 ZET-ovih novih tramvaja, a masa euronovčanica oko 350 tona, HNB je morao donijeti odluku o tome gdje će čuvati kune, koje će građani moći razmjenjivati još najmanje sljedeće tri godine.
Što će biti s kunama?
Odlučeno je da će kunske kovanice od 2023. čuvati još tri godine, nakon čega će ih adekvatno zbrinuti. Konkretnije, predviđeno je skladištenje kovanica u halama Ministarstva obrane, to jest u vojarni Tigrovi Croatia, poznatijoj pod nazivom Maršalka. Gradnja hangara, u kojem bi se kovanice trebale privremeno uskladištiti i za koji je dogovoreno da će HNB plaćati Hrvatskoj vojsci najam od oko 260.000 kuna na mjesec, počela je u kolovozu ove godine i već je do sada trebala biti završena. U slučaju kašnjenja ili nemogućnosti gradnje objekta, iz HNB-a tvrde da će im MORH morati osigurati zamjenski prostor.
Nakon isteka roka od tri godine, tijekom kojih će građani Hrvatske moći mijenjati kovanice kuna za eure, iz HNB-a se još nisu konkretno izjasnili što će biti s kovanicama, ali možemo pretpostaviti da će velik dio istaliti.
Za konverziju novčanica kuna u eure nema određenog roka zamjene, a što se tiče njihove sudbine, HNB tvrdi da će novčanice kuna istodobno s povlačenjem iz optjecaja sukcesivno uništavati na sustavima za obradu novčanica, koji imaju i mogućnost njihova uništavanja, te dalje zbrinjavati. Inače, u svom trezoru HNB još čuva 760.000 komada hrvatskih dinara, nekadašnje službene hrvatske valute, koja se prestala koristiti 1994. godine, što može značiti da će sačuvati i određenu količinu hrvatskih kuna.
I kovanice i novčanice kune moći će se cijelu sljedeću godinu bez naknade promijeniti u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte, a od 2024. godine to će biti moguće samo u HNB-u.
Neke stare valute još nisu izašle iz optjecaja?
Iako je od uvođenja eura kao službene valute mnogih europskih država prošlo više od 20 godina, procjenjuje se da je u nekadašnjim nacionalnim valutama preostalo još oko 8,5 milijardi eura, prenosi Bloomberg, medijski konglomerat za financijske vijesti iz cijelog svijeta.
Kao mogući razlog čuvanja starih valuta navode to što dio zemalja ima neograničen rok za zamjenu svojih nekadašnjih novčanica. Tako su iz ove skupine danas "nekorištenih" valuta najbrojnije njemačka marka, austrijski šiling, belgijski franak i slovenski tolar. Osim njih, Estonija, Irska, Latvija, Litva, Luksemburg i Slovačka također nemaju vremenskih ograničenja za konverziju. Uz neograničen rok zamjene, neke od novčanica, ali i kovanica, bivših nacionalnih valuta danas imaju malo drugačiju vrijednost - numizmatičku i sentimentalnu.
Hoće li i Hrvati zbog neograničenog roka za konverziju, ili iz čiste nostalgije, sačuvati hrvatsku kunu, i u kojoj količini, doznat ćemo za nekoliko godina.
