Kako se odnos prema osiguranju doma silom prilika promijenio

Poznato je da su Hrvatima nekretnine iznimno važne. Praksa kupnje stana ili kuće za život kod nas se prenosi s koljena na koljeno. Prema Eurostatu, u Hrvatskoj čak 89,9% stanovništva u vlasništvu ima barem jednu nekretninu. U našem je društvu uvriježeno stajalište da je isplativije plaćati kredit i uložiti u nešto "svoje" nego skupo plaćati najam i ne osigurati si krov nad glavom. Posjedovanje nekretnine Hrvatima obično predstavlja sigurnost, posebice u starijoj životnoj dobi. Budući da su mirovine vrlo niske, čini se da je gotovo nemoguće provesti stare dane u najmu. Upravo se zbog toga mladi ljudi odlučuju na kupnju vlastite nekretnine.

No prenosi li se praksa kupnje stana ili kuće i na osiguranje nekretnine? Baš i ne! Na to većina gleda kao na nepotreban dodatni trošak. Međutim, vremena se mijenjaju. Zbog globalnog zatopljenja elementarne nepogode sve su češće - poplave, požari i potresi postali su naša svakodnevica. U trenutku možemo izgubiti krov nad glavom u koji smo godinama ulagali. Ma koliko bili oprezni, neke situacije jednostavno nije moguće predvidjeti i spriječiti. Potresi u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji dokaz su da postoje događaji izvan naše kontrole. Zbog toga bismo na vrijeme trebali osigurati svoju imovinu i financijski se zaštititi u slučaju da se ostvari neki od rizika.  

Osnovna namjena osiguranja imovine je zaštita nekretnine od opasnosti, odnosno zaštita vlasnika nekretnine od nenadanih i često visokih troškova prouzročenih neželjenim događajem koji za posljedicu najčešće ima veliku i skupu materijalnu štetu. Ali ipak još postoje mnogi mitovi o osiguranju imovine, a u nastavku razbijamo najučestalije.

• MIT 1: Osiguranje imovine je skupo

Većina ljudi smatra kako si ne može priuštiti osiguranje imovine jer je preskupo. Ali ako uzmete u obzir da za prosječnu obnovu nakon potresa, poplave ili požara trebate izdvojiti nekoliko desetaka tisuća kuna, godišnja naknada od nekoliko stotina kuna (ovisno o kvadraturi doma) zapravo je vrlo niska i pristupačna. Tako, primjerice, za stan veličine 60 m2 u Zagrebu godišnja premija iznosi oko 1000 kuna. 
 
Premija osiguranja imovine trenutačno iznosi oko 380 kuna (51 eura) po stanovniku u Hrvatskoj, što je i dalje znatno manje od prosjeka EU, gdje je to otprilike 1300 kuna (174 eura). Veliki nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim zemljama EU posebno je zabrinjavajući imajući na umu da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi.

• MIT 2: "Imovina mi je osigurana, ali nisam dobio odštetu od potresa"

Prilikom ugovaranja osiguranja imovine možete uzeti osnovno, odnosno standardno osiguranje, ali i ugovoriti dodatne police osiguranja. Kod nekretnina koje su osigurane osnovnim osiguranjem obuhvaćena je i zaštita od požara, no to ne uključuje i osiguranje od potresa.

Zbog toga je policu za osiguranje od potresa potrebno zasebno ugovoriti. Nakon potresa koji su pogodili središnju i istočnu Hrvatsku svi oni koji su imali ugovorenu policu osiguranja imovine (građevinski dio/stvari u kućanstvu), s uključenom dopunskom opasnošću/rizikom od potresa, brzo su i efikasno sanirali štetu i normalizirali život. Upravo u snažnim potresima koji su pogodili Zagreb te Petrinju, Sisak, Glinu i okolicu, osiguratelji su brzo i efikasno reagirali na potres te izvršili potrebne radnje u otežanim uvjetima i isplatili značajne iznose osigurnine (preko 55 milijuna EUR) u zakonskim rokovima.

• MIT 3: Visina potencijalne odštete je mala

Osigurani iznosi mogu biti različiti. Prilikom ugovaranja osiguranja potrebno je pripaziti na to osiguravate li samo građevinski dio ili i pokretnine unutar imovine ako dođe do nezgode (stvari kućanstva). Osiguravatelji mogu imati i različite odbitne franšize, na što također trebate obratiti pozornost. Prošle su godine u Hrvatskoj osiguravatelji za štete prouzročene na imovini isplatili malo više od 976 milijuna kuna. Posjedovanje police osiguranja imovine omogućit će vam miran san i bezbrižnu svakodnevicu jer se nećete morati opterećivati time kako financirati popravak nekretnine, osobito ako još otplaćujete kredit za nju. 

• MIT 4: Osiguranje imovine se ne isplati

Iako se nalazimo na samom vrhu Europe po broju građana koji posjeduju nekretnine, istodobno smo pri samom dnu po osiguranju imovine. Osiguranje imovine još je nedovoljno prakticirana investicija u vlastitu zaštitu i sigurnost. Statistički podaci iz recentnog IPSOS PULS istraživanja za osiguranje imovine pokazuju da čak 60% građana smatra kako je osiguranje dobar financijski proizvod za zaštitu budućnosti djece i obitelji, a njih 58% to isto smatra za zaštitu imovine i prihoda. 
 
No više od 65% građana značajno precjenjuje iznos potreban za osiguranje stana u Zagrebu veličine 60 četvornih metara. Samo 20% građana točno je procijenilo iznos potreban za osiguranje stana u Zagrebu od 60 kvadrata, a 15% njih uopće nije znalo procijeniti. Materijalna šteta nastala nesretnim događajem ili elementarnom nepogodom može biti vrlo velika i, nažalost, tek u takvim situacijama shvatimo koliko se osiguranje imovine zapravo isplati.