Danas živimo u potrošačkom društvu, u kojem se značajan dio ekonomije zasniva na potrošnji, koja je nerijetko impulzivna i neplanirana. U nastavku saznajte koji su najčešći razlozi zbog kojih gubimo novac
Osim učinaka koje ima na gospodarstvo, život u potrošačkom društvu ima snažan učinak na pojedinca, njegov životni standard i kvalitetu života. Sigurno vam se barem jedanput dogodilo da ste podigli novac s bankomata, a već sutra u šoku shvatili da ga ponovno nemate u novčaniku, bez da se sjećate gdje je nestao te kako ste ga i na što potrošili. Mnogo je razloga zbog kojih nam novac "curi kroz prste". Doc. dr. sc. Dajana Barbić, docentica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, otkrila nam je nekoliko najčešćih:
1. Nepraćenje dnevne potrošnje i neposjedovanje osobnog proračuna
Najčešći razlog "curenja" novca je nepraćenje potrošnje. Kako se potrošnja događa više puta na dan, a vrlo često i u malim iznosima, primjerice trošak parkiranja, odlazak na kavu i sl., ako ne vodimo dnevnik potrošnje, ili osobni proračun, zasigurno će nas s vremena na vrijeme šokirati to što je novac "nestao" iz našeg novčanika. Novac naravno nije nestao, mi smo ga potrošili, ali je nestala svijest o njegovoj potrošnji. Kako biste izbjegli curenje novca, važno je kreirati osobni proračun i u njega unositi sve svoje dnevne troškove, koliko god se mali i beznačajni činili. U tome nam mnogo može pomoći i moderna tehnologija, plaćanje karticama, pri čemu imamo uvid u potrošnju u svakom trenutku. Tako dobivamo svijest o vlastitim potrošačkim navikama te u isto vrijeme donosimo bolje odluke o iznosu novca koji nam je dostatan za život.
2. Impulzivna, neplanska potrošnja
Drugi čest razlog "curenja" novca je spontana i impulzivna potrošnja. Impulzivna potrošnja odnosi se na situacije u kojima kupujemo proizvode koji nam stvarno ne trebaju, ali smo osjetili trenutačnu potrebu kojoj ne možemo odoljeti. Razlog za to su najčešće naše psihološke pristranosti i slabosti koje su dodatno potaknute raznovrsnim okidačima iz okoline. Važno je znati da su trgovci, kao i marketinška industrija, svjesni naših pristranosti i okidača te zapravo računaju na njih pa su danas reklame i prodavaonice oblikovane tako da maksimalno potiču impulzivnu potrošnju, primjerice ugodni mirisi u prodajnom prostoru, glazba u dućanima, način sortiranja proizvoda na policama i organizacija dućana, besplatni uzorci i sniženja. Kako bismo uveli samokontrolu u osobne financije, vrlo je važno prepoznati svoj "okidač" i pokušati ga izbjeći.
3. Lažna "štednja" koja dovodi do povećanja potrošnje
Još jedna učestala zabluda, najčešće izazvana mentalnim računovodstvom (pristranost koja se manifestira različitim vrednovanjem novca u ovisnosti o situaciji), odnosi se na slučaj u kojem u želji da nešto kupimo po povoljnijoj cijeni zapravo trošimo više nego što bismo potrošili inače jer kupujemo stvari koje inače ne bismo kupili. Naime, naši mentalni računi iznimno su osjetljivi na "dobre pogodbe", što rezultira time da često trošimo novac na proizvode i usluge koji nam uopće nisu potrebni samo zato što se bojimo propustiti "izvrsnu priliku". Računajući koliko smo uštedjeli u odnosu na pun iznos cijene po kojoj se proizvodi redovno nude, u potpunosti gubimo pojam o ukupnom iznosu potrošnje. Kako se ne biste našli u zamci lažne štednje, zapamtite da štedjeti znači izdvajati novac sa strane i da štednja nakon koje ostaju računi, a ne nepotrošeni novac, zapravo i nije štednja nego samo izvrsno opravdanje za najčešće nepotrebnu potrošnju.
4. Život u trenutku
Posljednjih godina konzumerističko društvo promovira ideju hedonističkog "života u trenutku" i tzv. Carpe diem filozofiju - "Pojedi tu krafnu, kupi te cipele, kupi taj auto...", koja nas učestalo već 15. u mjesecu ostavlja praznih džepova. Svakako da je bitno veseliti se i uživati u svakom trenutku života, no važno je znati da sreća nije nužno vezana za potrošnju, da je moguće uživati u trenutku i bez odlaska u kupnju te da je nužno promišljati o tome da i nakon 15. u mjesecu moramo jesti, piti, plaćati prijevoz, režije i sl. Carpe diem danas se koristi kao još jedan način manipulacije potrošačima ne bi li podlegli vlastitim slabostima, impulzivnosti i potrošili još novca na stvari koje im ne trebaju ili na stvari koje si zapravo ne mogu priuštiti. Uživajte u životu, iskoristite dan, ali radite to u okviru svojih financijskih mogućnosti!
5. Peglanje kartica
Plaćanje karticama danas je učestalo i racionalno bi bilo pretpostaviti da ćemo, bez obzira na način plaćanja, uvijek trošiti jednako. Međutim, rezultati mnogih istraživanja upućuju na malo drukčiju stvarnost. Bez obzira na logičnost činjenice da je oblik plaćanja u kontekstu iznosa potrošnje nevažan, odluka o plaćanju karticom ili gotovinom itekako utječe na iznos potrošenog novca. Pri plaćanju karticom obično smo spremni za isti proizvod potrošiti mnogo više novca nego kad plaćamo gotovinom. Razlog koji stoji iza ove nelogičnosti naziva se bol plaćanja. Bol plaćanja odnosi se na neugodan osjećaj koji imamo kad se moramo rastati od svog novca. Kad se fizički odvajamo od gotovine, ta bol je znatno jača. Prema tome, ako vam novac curi iz novčanika zbog niske razine samokontrole ili niske razine boli plaćanja, prijeđite na gotovinu, a kartice čuvajte kod kuće i koristite ih samo u slučaju stvarne potrebe.