Mnogo bolesti danas je ušlo u klasifikaciju "tihih i nevidljivih", a bubrežne bolesti sigurno su među njima. Čak više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta ima neki stupanj oštećenja bubrežne funkcije, ali svijest naših građana još nije na odgovarajućoj razini. Koje su najčešće bubrežne bolesti u Hrvatskoj, zašto su ugroženi bolesnici s kroničnom bubrežnom bolešću te kakva je higijena naših građana kad je riječ o pregledima, odgovara prof. dr. sc. Ivan Bubić iz Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju. 

Bolest s malo ili nimalo simptoma

Nedavni Svjetski dan bubrega, koji se svake godine obilježava drugog četvrtka u ožujku, prilika je da se gotovo u svim zemljama svijeta govori o bubrežnom zdravlju i ističe važnost prevencije bubrežne bolesti. Svake godine kampanja nosi novi moto, a ove godine glavna poruka svima je "Zdravlje bubrega za sve – izjednačimo dostupnost skrbi i optimalnog liječenja". No prof. dr. sc. Ivan Bubić ističe kako nije dovoljno jedanput godišnje podsjećati ljude na važnost bubrežnog zdravlja.

- Upravo zato naši nefrolozi, ali i medicinske sestre i tehničari, održavaju radionice i predavanja za javnost kojima podižu svijest o zaštiti bubrega. Važno je, naravno, o tome što više govoriti i pisati u javnom prostoru, pa je tako i ovaj razgovor, nadam se, doprinos povećanju svjesnosti o zdravlju bubrega - objašnjava nam prof. dr. sc. Ivan Bubić te nastavlja s podacima. 

- Procjenjuje se da kronična bubrežna bolest danas pogađa oko 10% ljudi diljem svijeta. Vodeći uzroci i kod nas i u svijetu su šećerna bolest, povišen krvni tlak te upalne bolesti glomerula, tzv. glomerulonefritisi. Prema registru Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, ove tri bolesti odgovorne su danas za više od 60% slučajeva kronične bubrežne bolesti u Republici Hrvatskoj, ali i u drugim europskim zemljama - dodaje. 

Iako živimo u vremenima velikog i ubrzanog napretka tehnologije i medicine, bubrežna bolest i danas ostaje neprepoznata u ranim stadijima. Kako nam navodi prof. dr. sc. Ivan Bubić, razlog tome je što bubrežno oštećenje daje vrlo malo ili nimalo simptoma, osobito u ranom razdoblju. 

- Simptomi su vrlo često nespecifični, poput opće slabosti, brzog zamaranja, povišenoga krvnog tlaka itd. Zbog toga mi nefrolozi u svojoj svakodnevnoj kliničkoj praksi svjedočimo situacijama u kojima bolesnik dođe do nefrologa u završnom stadiju kronične bubrežne bolesti, kad bolest više ne možemo liječiti nego, u najboljem slučaju, pripremiti neku od metoda nadomještanja bubrežne funkcije: peritonejsku dijalizu, hemodijalizu ili transplantaciju bubrega. Bubrežna bolest ne boli, čak ne moraju biti prisutne promjene u mokrenju. Upravo zato i kažemo da je bubrežna bolest 'tiha i nevidljiva' - ističe sugovornik.

Svakako je važno obratiti pozornost na mokrenje i mokraću jer nam ponekad promjene učestalosti mokrenja, promjene boje mokraće, pojava pjene ili bolova prilikom mokrenja ipak mogu sugerirati da se nešto zbiva u našemu mokraćnom sustavu.

- Boja zdrave mokraće trebala bi biti slamnato žuta, gotovo prozirna. Najčešći simptom na koji se bolesnici žale, a to je opća slabost i brzo umaranje, javlja se kad je bubrežno oštećenje već značajno uznapredovalo i dovelo do anemije. Nažalost, nije tako rijetko ni da više nemamo vremena za pripremu nego moramo hitno krenuti s nadomještanjem bubrežne funkcije - ističe  prof. dr. sc. Ivan Bubić.

'Zablude i strah igraju veliku ulogu'

Zablude uglavnom i dovedu do većih problema kad je riječ o bubrežnim oboljenjima, a i strah igra veliku ulogu. 

- Bolesnike je često strah kad čuju da imaju kroničnu bubrežnu bolest jer misle kako to odmah znači da moraju na dijalizu. Ali nije tako. Ako se bubrežna bolest otkrije na vrijeme, ona se može liječiti, držati pod kontrolom ili se barem može usporiti njezino napredovanje. Bolesnike koji dođu na prvi pregled obično pitam 'Zašto vas je liječnik poslao nefrologu, koje tegobe imate?'. Vrlo često kao odgovor čujem: 'Ne znam ni ja, mene bubrezi uopće ne bole, mokrim dobro i obilno'. Nažalost, ili nasreću, bubrezi ne bole osim u samo nekoliko stanja, kao što je upala bubrega ili bubrežni kamenci, a mogu biti već vrlo oštećeni - govori nam prof. dr. sc. Ivan Bubić.

Također, to što netko mokri uredno, dodaje sugovornik, ne mora značiti da bubrezi dobro obavljaju svoj posao. Naime, filtracija i izlučivanje tekućine samo je jedna, najvidljivija, funkcija bubrega, ali tu je još mnogo drugih zadataka, kao što su odstranjivanje otpadnih tvari, regulacija acido-bazne ravnoteže, kontrola krvnog tlaka, metabolizma minerala i kostiju, regulacija stvaranja crvenih krvnih stanica. 

Kad je riječ o pacijentima koji boluju od neke druge kronične bolesti, kao što je šećerna bolest ili neka druga krvožilna oboljenja, sugovornik ističe da je potreban velik oprez ako promatramo količinu lijekova kojima dodatno opterećujemo rad bubrega.

- Bubrezi su organi za koje možemo reći da su nedužni promatrači i najčešće nastradaju kao posljedica poremećaja i bolesti drugih organa i organskih sustava. Na prvome mjestu tu su već spomenuta šećerna bolest i arterijska hipertenzija, no tu su i srčane i krvožilne bolesti, kao i imunološke, hematološke te zloćudne bolesti. Isto tako, s obzirom na to da se velika većina lijekova izlučuje bubrezima, česta su i oštećenja uzrokovana neprimjerenom i nekontroliranom uporabom lijekova, kao i pomoćnih ljekovitih tvari. Tu treba biti posebno oprezan - upozorava sugovornik.

Skupine bolesnika koje su najviše podložne oštećenju bubrega su svi oni bolesnici s kroničnim nezaraznim bolestima, posebice oni sa šećernom bolesti i arterijskom hipertenzijom.

Prva transplantacija bubrega u KBC-a Rijeka

Ako testovi krvi pokažu neku vrstu abnormalnosti u radu bubrega, pacijentima su na raspolaganju potpuna obrada i tim stručnjaka u Kliničkom bolničkom centru Rijeka - na Zavodu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega Klinike za internu medicinu. 

- U našem centru, u suradnji s drugim specijalnostima, radimo i scintigrafiju bubrega, biopsije bubrega, postavljamo sve vrste centralnih venskih katetera za hemodijalizu, peritonejske katetere i konstruiramo arterio-venske fistule. Svakako smo posebno ponosni na tradiciju transplantacije bubrega. Naime, prva transplantacija bubrega u ovom dijelu Europe učinjena je prije 53 godine, 30. siječnja 1971. godine, upravo o Kliničkom bolničkom centru Rijeka - objašnjava prof. dr. sc. Ivan Bubić.

No kako ne bi došlo do većih komplikacija u radu bubrega, profesor ističe da se prevencija bubrežnih bolesti sastoji od niza jednostavnih mjera i postupaka. 

- To su svakodnevna tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, održavanje normalne tjelesne težine, raznovrsna prehrana bez pretjeranog unosa soli, šećera i masnoća, uzimanje dovoljne količine tekućine (2-2,5 litre) i, naravno, održavanje krvnog tlaka i razina šećera u krvi unutar normalnih granica - govori nam. 

Svakako je bolje spriječiti nego liječiti, pa tako i preventivni pregledi bubrega mogu biti korisni za rano otkrivanje bubrežnih problema i sprečavanje komplikacija.

- Želio bih istaknuti kako je danas važno da pacijent bude aktivan sudionik i u prevenciji nastanka bolesti i u procesu liječenja bolesti. U tu svrhu od iznimnog je značenja zdravstvena pismenost stanovništva, jer samo je zdravstveno educirana i osviještena osoba uspješna u održavanju svojeg zdravlja - ističe na kraju prof. dr. sc. Ivan Bubić.