Drava je jedna od najbolje očuvanih i rijetkih europskih rijeka koje su velikim dijelom neukroćene. Njezina divlja i nepredvidiva ćud neprekidno stvara nova i obnavlja postojeća staništa. Ova vodena ljepotica zaslužna je za bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta i upravo zbog te bioraznolikosti, ali i mjestimične neprohodnosti, izgled ovog područja mnoge podsjeća na poznatu Amazonsku prašumu.  

Naziv Europska Amazona posto je popularan nakon što je UNESCO 2012. godine porječje Mura-Drava-Dunav proglasio rezervatom biosfere. Rezervat danas uključuje oko milijun hektara i oko 700 kilometara riječnog toka. Hrvatski dio Europske Amazone prostire se tokom rijeke Mure te od ušća Mure u Dravu dalje tokom rijeke Drave do njenog ušća u Dunav. Taj prostor već desetak godina nosi naziv Regionalni park Mura-Drava. 

O svim prirodnim ljepotama i posebnostima koje se kriju iza ovog jedinstvenog područja hrvatske Amazone razgovarali smo s rukovoditeljicom odjela za ekologiju i zaštitu šuma UŠP Slatina Natašom Rap, dipl. ing. šumarstva, te s rukovoditeljem odjela za ekologiju i zaštitu šuma UŠP Koprivnica dr. sc. Krunoslavom Aračem, dipl. ing. šumarstva.

'Površine koje šeću'

Najveća posebnost hrvatske Amazone leži u nesmetanom protoku rijeka, čiji prirodni tokovi često nepredvidivo utiru svoje putove stvarajući u riječnim nizinama meandre, sprudove, otoke i rukavce. Ovo je jedan od neospornih dokaza koliko je velika i zapanjujuća snaga prirode na ovom području. 

Zanimljivo je da se ne mijenjaju samo riječne nizine, kako napominje Nataša Rap, nego i obalne šume. Voda cijelo vrijeme odnosi zemljani materijal, drveće, ali i lagano sjeme vrba i topola, a s druge strane donosi mulj, pijesak i šljunak. Ovom stalnom vodenom razmjenom nastaju uvjeti za razvoj novih šumskih površina - takozvanih površina koje šeću.

- Na taj način život šumskih zajednica uz rijeku poprima dinamičan oblik, imamo dojam da su vijugava pruga rijeke i šume oko nje u stalnoj mijeni, kružeći i zaobilazeći jedno oko drugog, u jednom trenu razarajući, a u drugom stvarajući - pojašnjava naša sugovornica. 

U samom vrhu bioraznolikosti

Hrvatska Amazona stanište je mnogih ptica. Prema ornitološkim istraživanjima, u tom području obitava više od 200 vrsta ptica. Riječ je o vodomarima, sjenicama, djetlićima, škanjcima, šljukama, žunama, pčelaricama, sovama i tako dalje, a od ugroženih i zaštićenih ptica izdvajaju se štekavac, crna roda, mala i velika bijela čaplja, čaplja danguba, mala čigra i bregunica.

Isto tako, Drava je, prema nekim navodima, rijeka najbogatija ribama u Hrvatskoj, a vlažna staništa uz njezin tok dom su mnogobrojnim vrstama vodozemaca, gmazova i insekata. A u šumskim predjelima udomaćili su se puhovi, divlje mačke, šišmiši, jeleni, divlje svinje i slično.

3

- Biljni pokrov koji ovdje pronalazimo odlikuje se bogatstvom šuma nizinsko-poplavnoga karaktera, gdje možemo pronaći mnoge zaštićene vrste. Ne možemo reći da imamo više od 10.000 vrsta biljaka i životinja kao Amazona, ali zasigurno je riječ o području koje je po broju organizama u samom vrhu bioraznolikosti - tvrdi Nataša Rap. 

Na pitanje o bioraznolikosti hrvatske Amazone dr. sc. Krunoslav Arač izdvojio je ornitološki rezervat Veliki Pažut, za koji je izrađen poseban Program zaštite šumskih ekoloških sustava. Ovo područje ima bogatstvo nizinsko-poplavnih šuma, koje je prepoznatljivo po ispresijecanosti protočnih i stajaćih prirodnih vodenih kanala, te mnogobrojne autohtone šumske zajednice.

- Uz bare razvijaju se poplavne šume bijele vrbe s močvarnom broćikom, koje su vizualno zanimljive jer na deblima vrba u vrijeme poplava raste zračno korijenje, koje lebdi u vodi, a kad se voda povuče, ostaje visjeti uz deblo kao kozja brada. Treba spomenuti i šume crvene vrbe, koje tvore graničnu šumsku zajednicu prema močvarama, tu nalazimo strogo zaštićenu biljnu vrstu kebrač, grmoliku zimzelenu biljku, koja je u ledeno doba bila široko rasprostranjena, a poslije se njezino stanište postupno smanjivalo dok nije svedeno na vrlo malo područje - uputio nas je samo u neke od zanimljivosti o bioraznolikosti hrvatske Amazone naš sugovornik. 

Opasnosti uvijek postoje

Kako bi se očuvali bioraznolikost i prirodna ljepota ovog područja, Hrvatske šume već godinama budno prate sve što se događa u hrvatskoj Amazoni i sukladno tome djeluju kao njezini zaštitnici. Veliku opasnost predstavlja pojava invazivnih vrsta biljaka i životinja, koje bi nekontroliranim širenjem ubrzo potisnule autohtonu vegetaciju i životinjski svijet. Još jedna od opasnosti je ljudsko djelovanje.

- Pandemija je u velikoj mjeri pridonijela tome da ljudi oslobođenje od stresa potraže u šetnjama i izletima u prirodu. Mnogo više ljudi susrećemo u šumi danas nego prije nekoliko godina, pa bi veliku pažnju trebalo posvetiti edukaciji stanovništva o ponašanju u prirodi. Primjerice, ostavljanje smeća i uništavanje staništa pojedinih biljaka prekomjernim branjem ili sakupljanjem nepovratno mogu negativno utjecati na održivost ovih osjetljivih staništa - istaknula je Nataša Rap.

Kako posjetiti hrvatsku Amazonu?

Zbog bogatstva biljnog i životinjskog svijeta ovo je područje najprije zanimljivo biolozima, zoolozima i šumarima, ali i mnogi drugi stručnjaci smatraju ovo područje vrijednim izvorom materijala za istraživanje.

Hrvatska Amazona uz to je idealna za edukaciju učenika i studenata te za druženje kroz team buildinge, domjenke ili obiteljske izlete u obližnjim lovačkim domovima Zlatna greda i Čambina.

- Hrvatske su šume kroz projekt Naturavita, jedan od najvećih projekata zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, na području Uprave šuma podružnice Osijek obnovile staru lugarnicu u Edukacijsko-posjetiteljski centar Podravlje. U blizini su u izradi i četiri poučno-rekreativne staze ukupne dužine 11 kilometara te edukacijski program s pratećim edukacijskim materijalom za školsku djecu, studente i ostale - najavila je Nataša Rap novitete koji će u skorijoj budućnosti približiti ovo područje svim zainteresiranima.