Vjerojatno ste barem jedanput pročitali savjet nekog ekonomskog stručnjaka koji je rekao kako je najbolji način za stjecanje bogatstva ulaganje u dionice. No ako pogledate popis najbogatijih ljudi na svijetu, primijetit ćete da se rijetko koji od njih obogatio na burzi. Oni su svoje bogatstvo i uspješne kompanije izgradili u poduzetništvu, ali i na idejama "običnih" ljudi koji nisu imali sreće i znanja da svoje ideje razviju i podignu na višu razinu.

U nastavku pročitajte tko su bili začetnici svjetski poznatih poduzetničkih fenomena i kako su s malo više financijskog znanja mogli drugačije završiti.

Kad ideja 'padne' u pogrešne ruke

Na prvi spomen Google Eartha - programa koji omogućuje virtualni 3D prikaz Zemljine površine, pomislit ćete da je to još samo jedan u nizu uspjeha jedne od najpoznatijih multinacionalnih kompanija. Međutim, zasluge pripadaju dvojici Nijemaca koji su u Berlinu 1993. zajedno razvili ideju o stvaranju neke vrste "globalnog umjetničkog djela" koje bi ljudima omogućilo putovanje na bilo koje mjesto u svijetu, i to uz jedan klik miša.

Nakon što su razvili svoju ideju, shvatili su da računala devedesetih godina nisu bila dovoljno učinkovita za njihov projekt. Potražili su pomoć kod telekomunikacijskog diva Deutsche Telekoma, koji ih je u konačnici i financirao. Unatoč mnogim tehničkim komplikacijama, ovaj je dvojac uspio pripremiti svoj projekt pod nazivom Terra Vision za prezentaciju na međunarodnom sajmu komunikacija u Japanu, na kojem su postigli iznenađujući uspjeh.

Nakon potvrde stručnjaka da je njihov proizvod doista revolucionaran, njemački inovatori nisu mogli ni sanjati da bi izvorni kod za njihov izum mogao pasti u pogrešne ruke. A upravo se to dogodilo tijekom njihova putovanja u Silicijsku dolinu, nakon čega je 2005. tehnološki div Google iznenada objavio Google Earth. Dva programera iz Njemačke smatraju da im je Google ukrao ideju, što ih je dovelo do sudskog spora, koji i dalje traje. 

Uspješne tvrtke, ali čije zasluge?

Ne može se poreći da je Mark Zuckerberg stvorio Facebook, ali ideja je zapravo došla od troje harvardskih studenata - Divye Narendre, Camerona i njegova brata blizanca Tylera Winklevossa, koji su htjeli stvoriti društvenu internetsku stranicu za studente Harvarda. Facebook, doduše, možda nikad ne bi postao ono što je danas da nije bilo doprinosa Marka Zuckerberga, ali nakon dugotrajne pravne bitke, koja je trajala godinama, Facebook je na kraju ipak platio Zuckerbergovim bivšim kolegama odštetu od 65 milijuna dolara. 

A u sličnoj situaciji našla su se i skromna braća Richard te Maurice James, tvorci najpopularnijeg restorana brze hrane u svijetu, McDonald'sa. Oni su 1940. u San Bernardinu u Kaliforniji otvorili restoran brze hrane s jasnom vizijom – brzina i postojanost. To je značilo da hamburger i krumpirići što prije moraju doći do kupca, a da svaki od njihovih obroka mora biti potpuno istog oblika i okusa. Nije im u cilju bilo brzo bogaćenje nego lagani razvoj biznisa i eventualno širenje u druge gradove. 

Tako su krenuli s franšizama i velikom nabavkom aparata kod svojeg poslovnog partnera Raya Kroca, koji se zainteresirao i naposljetku se pridružio njihovu poslu. Nakon što su uslugom i hranom osvojili mnogobrojne zemlje, braća su bila zadovoljna zaradom i nisu pokazivala namjeru za daljnjim širenjem jer su smatrali da će se kvaliteta njihovih proizvoda smanjiti. To je, naravno, zasmetalo Krocu, koji je došao na ideju da svaki sljedeći restoran koji otvori kupi na svom zemljištu. I ta ga je ideja dovela do golemog bogatstva, a braću do njihova potpunog financijskog i poslovnoga kraja. Kroc je 1961. kupio cijelu tvrtku te braći isplatio sitnu odštetu. 

Nije dovoljna samo ideja

Spomenute priče iz stvarnog života i tužna svjedočanstva zapravo govore o tome da ponekad za uspješan posao nije dovoljna samo dobra ideja nego i razumijevanje financija, što nam je potvrdila i naša sugovornica dr. sc. Ana Pavković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

- Neuspjeh poduzetnika najčešće pripisujemo 'nedostatku sreće' ili karakteristikama pojedinaca (poput nedovoljne hrabrosti ili pretjeranog samopouzdanja) koje su dovele ove kreativce do toga da im realizacija vlastitih ideja izmakne iz ruku. Ipak, jedan od najčešćih razloga za neuspjeh u poduzetništvu je financijska nepismenost. Financijska pismenost ključ je uspješnih poduzetničkih pothvata, a čine je znanja, stavovi, vještine i ponašanja koja su nužna za donošenje ispravnih poslovnih odluka - objašnjava naša sugovornica. 

Jedan od ključnih koncepata financijske pismenosti koji bi svaki poduzetnik trebao razumjeti je diversifikacija ulaganja. Ovaj se pojam najjednostavnije može opisati izrekom "Ne stavljaj sva jaja u istu košaru", a riječ je zapravo o vrsti ulaganja s kojim se dolazi do smanjenja koncentracijskog rizika na način da se ulaganjem u više oblika financijske imovine umanjuje rizik gubitka cjelokupnog iznosa investicije. Da razumiju ovaj koncept pokazali su u nedavnom istraživanju i studenti Sveučilišta u Zagrebu, od kojih je čak 92% točno odgovorilo na pitanje o tome je li ulaganje u samo jednu dionicu rizičnije nego ulaganje u nekoliko različitih dionica.

Donošenje racionalnijih odluka

- Financijska pismenost je temelj za donošenje racionalnih odluka za svakoga. Kod poduzetnika je ta potreba samo naglašenija, s obzirom na to da je poduzetnik, osim za vlastito financijsko blagostanje, odgovoran i za svoje zaposlenike, prema svojim kupcima, prema svojim dobavljačima te prema svima na koje utječe uspjeh njegova poduzeća. Uspješnost pokrenutih poduzeća u Hrvatskoj ima utjecaj na cijelo naše gospodarstvo - kaže.

Pavković dodaje da ulaganje u vlastito financijsko obrazovanje ima dugoročne i višestruke koristi za poduzetnike, ali i za "obične" građane.

- Financijski pismeni ljudi postaju samopouzdaniji pri donošenju odluka, manje ovise o drugima te dobivaju širu sliku o funkcioniranju vlastitog posla i gospodarstva u cjelini. Takve će osobe donositi racionalnije odluke, bit će manje sklone impulzivnoj kupnji, znat će isplanirati kućni budžet, pametnije će se zaduživati te razumjeti važnost (dugoročne) štednje, kao i štedjeti za mirovinu - zaključuje naša sugovornica.