Sadašnjost Hrvatske takva je da radnici iz vrlo siromašnih zemalja dolaze k nama raditi, dok naši ljudi trbuhom za kruhom idu u zapadne zemlje. Svatko od nas poznaje minimalno jednu osobu u svojem okruženju koja je zbog financijskih (ne)prilika otišla u Njemačku, Austriju ili Irsku i tako postala ekonomski migrant, kaže ekonomistica Mia Lovrić (29), jedan od mnogih posjetitelja multimedijalnog paviljona ''Hrvatska 2074. - pogled u budućnost'', s kojom smo porazgovarali više o ovoj temi.

Riječ je o izložbi koja je pobudila znatiželju javnosti jer predviđa tri moguća ishoda za Hrvatsku u sljedećih 50 godina. No predviđanja nisu napravljena tek tako nego je u njihovoj izradi sudjelovalo čak 30 uglednih hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika, koji su napravili realistične, pesimistične i optimistične scenarije temeljene na detaljnim analizama i podacima.

Tako su društvo, politika, znanost i tehnologija među mnogim temama ove izložbe, koja do 10. listopada traje u paviljonu ispred Muzeja Mimara. Mlada ekonomistica objašnjava da je izložbu posjetila po preporuci prijatelja te da nije požalila.

- Premda već dugo živim u Zagrebu, rođena sam u Osijeku, odakle su i mnogi moji prijatelji. Zato su mi predviđanja o iseljeništvu bila posebno zanimljiva na izložbi jer upravo Slavonija u tom aspektu prednjači. Ali i ostale teme privukle su mi pozornost - kaže Lovrić te otkriva koja su još predviđanja stručnjaka na nju ostavila poseban dojam.

Velike demografske promjene

Ranije ove godine Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske objavio je podatak da oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske. Najviše njih živi u SAD-u (oko 1,200.000), Njemačkoj (500.000), Argentini, Australiji i Kanadi (250.000 iseljenika). Iseljavanje stanovništva, osobito odlazak mlade radne snage, već je godinama gorući problem Hrvatske, a promjena na bolje zasad se ne nazire.

- Predviđanja sugeriraju da u sljedećim godinama i dalje nemamo čemu se veseliti. Izložba je pokazala da i u realističnom prikazu budućnosti Hrvatska i dalje bilježi pad broja stanovnika. Štoviše, stručnjaci predviđaju da bi do 2074. godine većina Hrvata mogla živjeti izvan granica Hrvatske, a ovamo bi se doselili ljudi iz zemalja nižeg stupnja ekonomskog razvoja - navodi Lovrić te dodaje da je pesimistični scenarij još alarmantniji.

- U optimističnom scenariju broj stanovnika raste i prelazi pet milijuna, a u pesimističnom pogledu na budućnost Hrvatima kao naciji prijeti demografski kolaps. Pri tome svaki treći građanin Hrvatske ne bi bio hrvatskog podrijetla - kaže ekonomistica. 

Obrazovanje i društvene podjele

Američka percepcija sustava obrazovanja, u kojoj su privatni fakulteti ‘’vrijedniji’’ i na boljem glasu od državnih, očekuje se i u budućnosti Hrvatske. Lovrić objašnjava kako je ova multimedijska izložba pokazala da bi u realističnom scenariju moglo doći do toga da obrazovni, ali i zdravstveni sustav, budu podijeljeni na državni, koji je percipiran kao onaj loše kvalitete, te privatni kao kvalitetniji. 

- S obzirom na situaciju u zdravstvu, u kojoj je zbog dugog čekanja sve više ljudi primorano tražiti privatne preglede, nije me toliko iznenadila mogućnost da bi moglo doći do spomenutog scenarija u budućnosti. Također, kad je riječ o obrazovanju, mnoga privatna veleučilišta već sada drže korak s trendovima na tržištu, pa vidim scenarij i u kojem je za 50 godina moguća promjena percepcije u pogledu vrednovanja privatnih i državnih fakulteta - kaže Lovrić, no objašnjava kako je zabrinjavajuće do čega bi to moglo dovesti, što je također doznala na izložbi.

- Podjela društva na bogate ljude, koji se koriste privatnim uslugama, te siromašne, koji koriste usluge državnih institucija, nimalo ne zvuči kao poželjan ishod - ističe te se osvrnula i na pesimistični scenarij o budućnosti zdravstva i školstva.

- U tom bi slučaju siromašnije stanovništvo imalo pristup samo osnovnom državnom zdravstvu i školstvu te bi konzumiralo lijekove za postizanje sreće i pameti kako bi se mogli nositi sa stvarnošću - objašnjava Lovrić te dodaje kako ta slika potencijalne hrvatske budućnosti djeluje prilično distopijski.

Izuzetan napredak tehnologije

Napredak tehnologije je neminovan, samo je pitanje kako će Hrvatska ići u korak s ubrzanim promjenama. Primjerice, optimističan scenarij predviđa golem napredak zdravstvenog sektora zahvaljujući novim tehnologijama, poput nanorobota. No, s druge, pesimistične, strane, razvoj tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji najveću revoluciju napravit će u zabavi, a tehnološko-znanstveni razvoj edukativnog sustava će zakazati.

- U ovom dijelu izložbe najviše mi se svidjelo predviđanje realističnog scenarija, u kojem bi Hrvatska mogla biti među 25 do 30 posto vodećih zemalja u svijetu u prihvaćanju i primjeni umjetne inteligencije. Pritom je zanimljiva mogućnost 'dizajniranja bebe', prema etičkim standardima, koja bi se upotrebljavala za eliminaciju autizma, Downova sindroma ili teških tjelesnih deformacija - navodi Lovrić i poziva sve zainteresirane da posjete ovu zanimljivu izložbu jer pruža sasvim drugačiji pogled na ono što bi nas jednog dana moglo dočekati.

Ulazak je besplatan

Želite li i vi dobiti uvid u to kako bi mogao izgledati tipični Hrvat za 50 godina, kako će izgledati hrvatsko društvo u budućnosti i koje ćemo vrijednosti dijeliti, posjetite multimedijski paviljon ''Hrvatska 2074. - pogled u budućnost''. Paviljon ispred Muzeja Mimara otvoren je do 10. listopada i pritom je ulazak besplatan svaki dan od 10 do 21 sat.

Ovaj edukativni projekt nastao je povodom obilježavanja 140. obljetnice utemeljenja Croatia osiguranja, najstarije i najveće hrvatske osiguravajuće kuće. Njegov glavni cilj je pridonijeti jačanju svijesti o društvenoj odgovornosti i važnosti zajedničkog djelovanja kako bi najoptimističniji scenarij postao najizgledniji.