Termin "funkcionalna hrana" osmišljen je u Japanu ranih 1980-ih. Riječ je o hrani obogaćenoj određenim sastojcima koji povoljno utječu na zdravlje tako što poboljšavaju opće stanje organizma, smanjuju rizik od pojave bolesti, pospješuju pravilan rast i razvoj.

Posljednjih je godina postala izrazito popularna u zdravstvenim i wellness krugovima. Također poznata i kao nutraceutika, postaje predmet mnogih rasprava. Iz znanstvene zajednice i medija pojavljuju se oprečne poruke o potencijalnim dobrobitima mnogih namirnica i hranjivih tvari, uključujući rižine mekinje, vitamine C i E, karotenoide i palmino ulje, u liječenju i prevenciji bolesti. Ova informacijska "zbrka", pored širokog spektra plasiranih proizvoda, navodi zdravstvene djelatnike i potrošače da budu skeptični u pogledu nutritivnih tvrdnji o novim i postojećim prehrambenim proizvodima tog tipa.

Vodeća funkcionalna hrana

I baš zbog toga što se funkcionalna hrana nerijetko u javnosti doživljava i kao hrana koja liječi bolesti - što nije točno - pitali smo Dragana Kovačevića, potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, što bi preporučio potrošačima. Kojim pravilima da se vode prilikom kupnje?

- Subjekti u poslovanju s hranom obvezni su navoditi pojedinosti o energetskoj vrijednosti, količini masti, zasićenih masti, ugljikohidrata, šećera i soli na prednjoj strani ambalaže, uz određene iznimke, gotovo na svakoj pretpakiranoj hrani. Savjetujemo čitanje deklaracija, edukaciju potrošača i, naravno, odabir hrvatskih proizvoda gdje god je to moguće - kaže. 

Što se tiče vodećih vrsta u kategoriji funkcionalne hrane, Kovačević ističe da trenovi upućuju na rast tržišta probiotika, proteina, fitokemikalija, prebiotika, vlakna, omega-3, karotenoida, vitamina i minerala.

- Znanstveno je dokazano da navedeni sastojci dodatno štite od mnogih bolesti te ublažavaju njihove simptome, pridonose zdravlju probavnog sustava, podrška su imunološkom sustavu, mentalnom zdravlju i drugo - objašnjava. 

Rastući interes i u svijetu i u Hrvatskoj

Kako nas upućuje Kovačević, tržište funkcionalne hrane dinamično je i rastuće područje, a trendovi u prehrambenim navikama i sve veća svijest potrošača o zdravlju samo potiču rast ovog sektora.

- U usporedbi s 2008. godinom, kad je cjelokupno tržište funkcionalne hrane bilo procijenjeno na 80 milijardi američkih dolara, pri čemu su SAD i Japan držali većinski udio (60%), krajem 2022. godine globalno tržište funkcionalne hrane dosegnulo je vrijednost od 193,77 milijardi dolara i očekuje se da će dodatno rasti uz godišnju stopu od 6,7%, prema izvješću Expert market research iz 2023. - istaknuo je naš sugovornik. 

Međutim, treba uzeti u obzir da definicija funkcionalne hrane nema uporište u zakonodavstvu, pa ne raspolažemo službenim podacima o veličini tržišta. Podaci se razlikuju jer istraživanja provode razne marketinške agencije primjenjujući različite metodologije, tako da procjene veličine tržišta ove branše treba uzeti sa zadrškom.

- Kao i u Europi, u Hrvatskoj raste interes za funkcionalnom hranom. Potrošači postaju svjesniji važnosti pravilne prehrane, traže hranu koja donosi dobrobit organizmu te su skloni birati proizvode koji nude dodatne nutritivne prednosti. Proizvođači i trgovački lanci u Hrvatskoj također nude različite proizvode funkcionalne hrane, prateći svjetske trendove. Međutim, Hrvatska dva puta manje ulaže u I&R od prosjeka EU, što je pokazatelj niske konkurentnosti domaćega gospodarstva, a intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj koji imaju Japan, SAD ili Koreja nedostižan je za malu Hrvatsku - govori Kovačević.

Zato je povećanje ulaganja u I&R (istraživanje i razvoj) u ovom području ključno kako bi se unaprijedili inovacija i konkurentske sposobnosti. Važna je i suradnja s istraživačkim institucijama, znanstvenom zajednicom ili drugim kompanijama koje bi zajednički financirale istraživačke projekte te kao takvi postali snažni pokretači rasta tržišta funkcionalne i inovativne hrane u Hrvatskoj.

Skup 'Funkcionalna hrana u Hrvatskoj'

Upravo kako bi se povezale industrija i znanstvena zajednica nedavno je održan 15. stručni skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj. Pod krilaticom "Sinergija gospodarstva, znanosti, tehnologije, kontrole i sigurnosti hrane", skup su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, suorganizator je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede.

Skupu su prisustvovali mnogobrojni stručni predavači iz znanstvenih krugova koji su prezentirali najnovija dostignuća, i to ne samo u području funkcionalne nego i inovativne hrane te održive prehrane te predstavnici prehrambenih tvrtki, koji su pokazali koliko truda, novca i resursa ulažu da bi proizveli visokokvalitetnu hranu te ponudili potrošačima zdravije i održive proizvode koji se sve više traže.

- Tom prilikom je izv. prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing., s Odjela za kliničku prehranu, Klinike za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb govorila o proteinima, odnosno, prema njezinim riječima, makronutrijentima s besprijekornom reputacijom. Silvija Pajalić Nenadović, dipl. ing., voditeljica projekata za razvoj novih proizvoda iz PIK-a Vrbovec predstavila je mesne prerađevine bez aditiva s temom predavanja Clean-label. O koristima strojnog učenja koje identificira optimalnu kombinaciju sastojaka za stvaranje probiotičkog jogurta, ali i o ostalim primjerima primjene umjetne inteligencije u prehrambenoj industriji, govorio je prof. dr. sc. Nenad Bolf s Fakulteta kemijskog inženjerstva - ukratko nam je rekao Kovačević.