Zaputite li se na izlet i u obilazak prekrasnog Zagorja, savjetujemo vam da se zaustavite u Oroslavju. Premda ima samo 6500 stanovnika i ima status grada tek od 1997. godine, ime ovog romantičnog baroknoga gradića u srcu Hrvatskog zagorja spominje se prvi put u 13. stoljeću. Naziv je dobilo prema orlu, koji je i dandanas zaštitni znak grada. Međutim, povijest ovoga grada vezana je najviše za dva dvorca oko kojih se stoljećima odvijao cjelokupni gospodarski, društveni, kulturni, ali i sportski život Oroslavja.

Temelji grada nastali na dvorcima

Dvorac Oroslavje Gornje bio je u drugoj polovici 18. stoljeća jedno od središta društvenog i kulturnog okupljanja tadašnjeg plemstva, a vlasnici dvorca bile su plemićke obitelji Čikulin, Sermage i Vraniczany. Arhitektura dvorca imala je barokna obilježja, a to je bio jedini dvorac u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pokriven crijepom. Uz dvorac je bio uređen perivoj po uzoru na onaj u Versaillesu, u kojem su sačuvani kipovi božice Flore i Satira, koji su ujedno jedini sačuvani barokni kipovi s mitološkim bićima u Hrvatskoj. Ljepota ovog dvorca i perivoja privukla je čak poznatog skladatelja Franza Liszta da boravi ovdje u dva navrata 1846. i održi koncert za tamošnje plemiće.

4

Osim toga, jedan od plemića, Ivan Franjo Čikulin, u ovom je dvorcu čuvao jednu od najbogatijih knjižnica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, s djelima tad najvećih europskih pravnika, filozofa i književnika. Vlasnikom dvorca postao je 1920. poduzetnik Milan Prpić, koji je u njemu otvorio tvornicu tekstila, no samo dvadesetak godina kasnije ovaj je barokni dvorac, nažalost, izgorio.  

Egzotično drveće iz cijelog svijeta

A samo 300 metara pored dvorca Oroslavje Gornje sagrađen je dvorac Oroslavje Donje. Ovaj dvorac, nasreću, još postoji, a sagradio ga je potkraj 18. stoljeća Sigismund Vojković. Bio je kraljevski komornik i zapovjednik straže u jednom bečkom dvorcu u vrijeme vladavine carice Marije Terezije. Jedna od zanimljivosti ovog dvorca je u tome što su na svodovima u unutrašnjosti sačuvani rijetki ostaci kasnobaroknog slikarstva u Hrvatskoj s kraja 18. stoljeća, koji sadrže motive likova iz grčke i rimske mitologije.

2

Krajem 19. stoljeća perivoj dvorca uređen je s obilježjima pejzažno-romantičarske vrtne arhitekture. Tad je posađeno mnoštvo egzotičnog drveća podrijetlom iz raznih dijelova svijeta, a dvorac je od 1897. promijenio nekoliko vlasnika. Danas je ovaj dvorac, nažalost,  zapušten, ali tko zna, možda dočeka neko sretnije vrijeme! 

Središte sporta i umjetnosti 

No nisu dvorci jedino čime se Oroslavje diči. Naime, prema dostupnim podacima, oroslavski su plemići prvi koji su u naš kraj donijeli tenis, mačevanje, jahanje i skijanje. Tako je već 1930. godine Oroslavje u okviru Planinarskog društva Runolist imalo i skijašku organizaciju. A budući da je razvoj industrije ovoga kraja značio i razvoj sporta, u 20. stoljeću Oroslavje je bilo prvo mjesto u Hrvatskoj u kojem je organizirana utrka skijaškog trčanja. 

Osim sportaša, ovaj je zagorski kraj bio omiljena destinacija poznatih umjetnika. Samo neka od poznatih imena koja su boravila i rado gostovala u ovom kraju su hrvatski slikar Mirko Rački, književnici August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski i Antun Gustav Matoš, ali i poznati slikar Vlaho Bukovac. Bukovca se toliko dojmilo Oroslavje i toliko je često boravio u tom kraju da je naslikao portrete obitelji Vraniczany te pročelje dvorca Oroslavje Gornje.

Povratak starog sjaja

Danas se ovaj kraj, osim povijesnim znamenitostima, ponosi svojim prirodnim ljepotama, i to zahvaljujući projektu „Vranyczanyjevo jezero kao mjesto zdravog i aktivnog života“, koji je pokrenula udruga mladih Feniks, uz financijsku podršku Ine i Grada Oroslavja. Cilj projekta bio je urediti okoliš Vranyczanyjevog jezera u perivoju Oroslavje Gornje te time obnoviti omiljenu šetnicu Oroslavčana i podići svijest o ekologiji i njezinoj važnosti za razvoj zajednice kroz uključivanje samih građana u ekološku akciju.

- Projektom je omogućeno da Vranyczanyjevo jezero postane odredište za edukaciju i odmor, uz istodobno podizanje ekološke svijesti građana Oroslavja, brigu za prirodne i povijesne vrijednosti, a sve kako bi se iskoristio potencijal navedenog prostora, koji bi se tako pretvorio u ugodno mjesto za svakodnevni  boravak na otvorenom. Također, građane Oroslavja, a posebice djecu i mlade, potaknuli smo na korištenje fitnessa na otvorenom kako bi se promovirao zdrav i aktivan način života i provođenja slobodnog vremena na otvorenom, prvenstveno kroz druženje i upoznavanje novih ljudi - rekla nam je predsjednica udruge Feniks Elizabeta Škvorčec.

U projektu su sudjelovali volonteri iz Oroslavja i INA Kluba volontera, koji su čistili i uređivali okoliš jezera i šetnice te sudjelovali u postavljanju street workout parka i ekoradionice „Kako korisno iskoristiti otpad“.

- Podrška Ine znatno je pridonijela realizaciji cijelog projekta budući da su svojim sponzorstvom omogućili kupnju četiri sprave za vježbanje, dva koša za smeće i četiri ležaljke,  koje udruga ne bi mogla financirati iz vlastitih sredstava - rekla nam je na kraju predsjednica udruge Feniks.