Online nasilje nad ženama sveprisutni je problem u današnjem digitalnom dobu. Uz sve veću uporabu interneta i društvenih medija žene se često suočavaju s različitim oblicima nasilja, uključujući prijetnje, uvrede, širenje lažnih informacija i objavljivanje osjetljivih materijala bez njihove dozvole. Online nasilje ne samo da utječe na mentalno i emocionalno zdravlje žrtava nego često ima i stvarne posljedice u njihovom svakodnevnom životu, kao što je gubitak posla. Istražili smo gdje se i koji oblici online nasilja najčešće pojavljuju na internetu, ali i koje su moguće štetne posljedice za žrtve. 

Alarmantni podaci

Anketa zaklade World Wide Web Foundation provedena 2020. među ispitanicima iz 180 zemalja pokazuje da je 52% mladih žena i djevojaka doživjelo zlostavljanje na internetu, a 64% ispitanika reklo je da znaju nekoga tko je doživio taj oblik nasilja. Iako i muškarci mogu doživjeti incidente internetskog nasilja i zlostavljanja, vjerojatnije je da će žene biti žrtve ponavljanih i teških oblika štetnih radnji na internetu ili uz pomoć tehnologije. Prema izvješću Europskog ženskog lobija, za žene je vjerojatnost iskustva online uznemiravanja čak 27 puta veća nego za muškarce. Uz to, većina žena koje su doživjele zlostavljanje na internetu doživjele su i barem jedan oblik seksualnog i/ili fizičkog nasilja od intimnog partnera.

No prema UN-u, određena skupina žena je pod većim rizikom da će biti žrtva online nasilja. To su žene koje se bore za ljudska prava, političarke, novinarke, blogerice, mlade žene, žene koje pripadaju etničkim manjinama, lezbijke, biseksualke i transrodne osobe, žene s invaliditetom i žene iz marginaliziranih skupina. Prema njihovu izvješću, čak 73% novinarki izjavilo je da je doživjelo online nasilje tijekom svojeg radnog vijeka, a 58% političarki potvrdilo je da se susrelo s rodno uvjetovanim nasiljem putem interneta.

Važno je napomenuti i da online nasilje može biti jednako štetno kao offline nasilje, s ozbiljnim posljedicama za zdravlje, a znatno utječe na privatni i poslovni život žrtve nasilja. 

Novi oblici digitalnog nasilja

Prema jednom globalnom istraživanju, koje prenosi The Guardian, napadi na žene najčešći su na Facebooku, gdje ih je 39% doživjelo uznemiravanje, zatim na Instagramu (23%), WhatsAppu (14%), Snapchatu (10%), Twitteru (9%) i TikToku (6%). Svaki peti (19%) ispitanik koji je bio izložen online nasilju značajno je smanjio korištenje društvenih medija, a svaki deseti (12%) promijenio je način na koji se izražava online. 

Žene i djevojke koje su izložene online uznemiravanju mogu osjećati strah, paniku, tjeskobu i depresiju, a koje u konačnici negativno utječu na odnose žrtava s drugim ljudima, učenje, posao i društveni život. Osim uznemiravanja, zastrašivanja i uhođenja, u digitalnom svijetu stalno se pojavljuju novi oblici internetskog nasilja. Jedan od njih je "doxing". Riječ je o postupku prikupljanja nečijih osobnih podataka i informacija te njihovo objavljivanje na internetu, bez dopuštenja, čime se žrtva izlaže neugodnostima, rizicima, pa i mogućim opasnim situacijama. 

Često se kao oblik internetskog nasilja, posebice kod mladih žena, pojavljuje i "sextortion". Pojam podrazumijeva svaki oblik ucjene prikupljenim seksualnim sadržajem, prijetnje i iznuđivanja novog seksualnog sadržaja preko weba. Počinitelj najčešće prijeti da će objaviti ili proslijediti seksualno eksplicitne fotografije žrtve ako se ona na neki način ne uključi u daljnje seksualne aktivnosti. Studije su pokazale da je više od polovice žena i djevojaka koje koriste internet doživjelo upravo ove oblike nasilja na internetu.

Zabrinjavajući su i podaci iz prošlogodišnjeg istraživanja DeShame koje su proveli Centar za sigurniji internet, Pravni fakultet u Zagrebu i A1 Hrvatska. Istraživanje je pokazalo da 40% srednjoškolaca ne bi prijavilo seksualno uznemiravanje školi jer se boje reakcija škole, 38% se brine da bi prijava samo pogoršala stvari, a više od 30% se brine da bi nastavnici u slučaju prijave mislili da pretjeruju ili dramatiziraju. Uz to, više od 30% navodi da njihovi vršnjaci potajno fotografiraju gole, polugole ili neprimjereno odjevene osobe za vrijeme određene seksualne radnje te ih dijele na internetu. 

'Revenge porn' kao ozbiljan problem

Međutim, jedan od najraširenijih oblika online nasilja nad ženama je osvetnička pornografija ili "revenge porn". Riječ je o situaciji u kojoj, nakon što djevojka (ili dečko) prekine vezu, bivši partner bez njezina/njegova znanja i pristanka podijeli na internetu njezine/njegove (ili zajedničke) intimne fotografije i videozapise. Počinitelj je često osoba kojoj žrtva vjeruje ili kojoj je vjerovala, s kojom je dijelila intimnu vezu i/ili brak. Jedno istraživanje provedeno u Australiji pokazalo je da gotovo 10% žrtava osvetničke pornografije napušta posao zbog toga što su postale žrtve ovog oblika online nasilja.

Jedan od primjera osvetničke pornografije dogodio se prije nekoliko godina i u Hrvatskoj. Prema pisanju portala Zadarski.hr, počinitelj je u Zadru, nakon prekida ljubavne veze s djevojkom, na internetskoj stranici s pornografskim sadržajem otvorio više profila na kojima je objavio intimne fotografije svoje, tad već bivše, djevojke. Koristio se njezinim osobnim podacima koji su mu bili poznati, kao i fotografijama koje mu je poslala na njegov mobitel dok su bili u ljubavnoj vezi. Premda je naknadno priznao da je to bio "glup potez", osudili su ga na zatvorsku kaznu od godinu dana, a njegova kazna trebala bi poslužiti kao primjer drugima i podsjetiti da online zlostavljanje, jednako kao i offline, nije prihvatljivo. 

Dakle, bez obzira na oblik i vrstu online nasilja, treba ga tretirati jednako ozbiljno kao nasilje u stvarnom svijetu. A kako bi se ovakvi i slični štetni online postupci smanjili, važno je stalno podizati svijest o ovom globalno rastućem problemu!