Staro poljičko jelo koje datira još iz vremena turskih pohoda na priobalje i Dalmatinsku zagoru, doživjelo je pravu renesansu. Od nekada sirotinjskog jela, danas je soparnik postao neizostavni dio ponude vrhunskih restorana
Ovaj specijalitet iz dalmatinskih Poljica nedaleko od Omiša bio je simbol nekadašnje Poljičke Republike. Oskudne prilike i siromaštvo natjerali su poljičke žene da budu inventivne kako bi nahranile svoje obitelji. Soparnik ima dugu povijest te je uvršten na popis zaštićenih kulturnih dobara, a nalazimo ga i u Registru zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Soparnik – od težačkih stolova do restorana
Priča o soparniku priča je o hrabrosti, požrtvovnosti, siromaštvu i ljudskoj snalažljivosti. Obično se pripremao na prostorima koje su Poljičani dobili kao zasluge za borbu protiv Turaka te u skladu s vjerskim svečanostima tijekom kojih je bio propisan post. Tradicionalno su ga pripremale žene te se recept prenosio usmenom predajom s generacije na generaciju.
Sastojci su jednostavni jer koristilo se ono što je bilo dostupno u vremenima velike oskudice. No priprema soparnika iziskivala je posebnu vještinu kako bi se kore tanko razvukle i postavile na siniju (okrugla drvena daska) promjera između 90 i 110 centimetara. Soparnik se peče u kominu pokriven lugom kao peka, a bitno je napomenuti kako je važno i koje drvo koristimo, pa su tako od davnina koristili grane hrasta, graba ili loze, što mu daje poseban okus i miris.
Iako poneka sela dodaju i neke druge sastojke, poput mesa, autohtoni soparnik pita je od blitve i mladog luka, a maslinovo ulje i češnjak dodavali bi se na kraju, kad je pita već pečena. Naravno, danas ga možemo pripremiti i u pećnici.
Poljički soparnik neizostavni je dio bogate gastronomske ponude Hrvatske te ga možemo naći na menijima vrhunskih restorana i hotela, ali i u ponudi OPG-ova, što je obogatilo ponudu hrvatskog sela i povoljno utjecalo na cjelokupnu gastronomsku i turističku sliku Hrvatske.
Donosimo vam recept za pripremu ovog ukusnog i niskokaloričnog jela, onako kako se od davnina pripremao.
Sastojci za tijesto:
- 500 g brašna
- 3 žlice maslinova ulja
- 1/2 žličice soli
- 250 ml vode
Priprema tijesta:
- Za pripremu tijesta koristimo brašno, dvije žlice maslinova ulja, malo soli te dodamo vode. Tradicionalno, tijesto se mijesilo rukama, no danas ga možemo umijesiti mikserom, sve dok ne dobijemo polutvrdo tijesto. Zatim ga podijelimo na dva dijela jednake veličine i pustimo da malo odstoji.
- Tijesto prebacimo na pobrašnjenu okruglu dasku te razvaljamo valjkom i nastavimo razvlačiti rukama kako bi popunilo cijelu drvenu plohu. Isto učinimo i s drugim komadom tijesta, koji će nam služiti kao gornja kora.
Sastojci za nadjev:
- 1 kg blitve
- 1 svežanj peršina
- 1 vezica mladog luka
- 3 češnja češnjaka
- maslinovo ulje
- sol
Priprema nadjeva:
- Blitvu operemo i očistimo te odrežemo bijelu stabljiku jer se za pripremu soparnika koriste samo zeleni listovi. Listove narežemo na trakice, koje dobro osušimo te ih odložimo u duboku zdjelu.
- U zdjelu s blitvom dodamo usitnjeni mladi luk i peršin, malo soli po ukusu i sve prelijemo maslinovim uljem. Dobro promiješamo i ostavimo da odstoji.
Priprema soparnika:
Na donju koru rasporedimo sastojke koje smo umiješali u zdjeli te pokrijemo gornjom korom, koju probodemo vilicom na nekoliko mjesta kako bi se bolje ispekao. Soparnik stavimo u peku, a gotov je kad porumeni. Na kraju ga premažemo mješavinom maslinova ulja i protisnutog češnjaka.
Radimo li soparnik u pećnici, postupak je isti. Valjalo bi donju koru staviti u pobrašnjen lim za pečenje, dodati sastojke i prekriti gornjom korom. Gornju koru razvlačimo prstima kako bi bila iste veličine kao i donja, a zatim se obje podviju prema limu.
Soparnik stavimo peći u pećnicu zagrijanu na 200°C te ga pečemo oko 20 minuta i na kraju ga premažemo maslinovim uljem i češnjakom.