Naši učenici napokon u prosjeku po čitalačkoj pismenosti: Znate li riješiti neke od PISA testova?

Hrvatski učenici našli su se u prosjeku OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, što dosad nije bio slučaj. U matematičkoj su pismenosti i dalje ispod prosjeka zemalja OECD-a, ali su se približili prosjeku, pokazali su rezultati PISA testiranja odrađenog 2022. godine među učenicima 81 zemlje.

Kratki prikaz rezultata pogledajte OVDJE

Šesti ciklus PISA testiranja proveden je lani među 15-godišnjacima. U Hrvatskoj je testove polagalo 7345 učenika iz 178 srednjih škola, te dvije osnovne, a ankete su provedene i među njihovim roditeljima, te nastavnicima. Hrvatska, koja sudjeluje u PISA testiranjima od 2006., dosad je uglavnom bila ispod prosjeka OECD-a.

- Ovo testiranje pokazalo je da smo postigli ciljeve naše obrazovne strategije, a to je da dosegnemo prosjek zemalja OECD-a u ključnim vještinama do 2030. - kazao je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji provodi istraživanje za Hrvatsku.

Najbolje su rezultate, kao i dosad, u sva tri testiranja pokazali učenici gimnazija, potom učenici četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih programa, potom učenici trogodišnjih industrijsko-obrtničkih programa, te umjetničkih škola.

Naši učenici manje se boje matematike

Još je nekoliko zanimljivih podataka. Djevojčice u Hrvatskoj počinju dostizati, pa i prestizati dječake u rezultatima. Slovenija je u matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti iznad prosjeka OECD-a, ali po čitalačkoj ispod. Uspjeh u matematičkoj pismenosti direktno je vezan uz bolji BDP zemalja, iako su učenici nekih slabije razvijenih zemalja, poput Estonije, među najboljima. Hrvatska ima dva sata manje nastave tjedno od ostalih zemalja. Učenici u Hrvatskoj zadovoljniji su životom i osjećaju se sigurnije u školama od svojih vršnjaka, a i manje se boje matematike. Ipak, po kulturnoj uključivosti i prihvaćanju različitosti ispod su prosjeka.

Na testiranju 2022. prosjek uspješnosti OECD-a niži je nego inače. Hrvatski su učenici imali nešto bolje rezultate nego prije, pa su "skočili" na ljestvici uspješnosti. S obzirom i na to da je ova generacija zadnja dva razreda osnovne škole provela u kovid izolaciji i na online nastavi. ovi podaci pokazuju da se hrvatski obrazovni sustav dobro nosio s krizom, istaknuo je Filipović. Bolji rezultati, kazao je, rezultat su i kvalitetnijeg poučavanja, kao i moderniziranih kurikuluma.

U nastavku donosimo analizu prema područjima testiranja, te primjere zadataka.

MATEMATIČKA PISMENOST

Ove godine fokus je bio na matematičkoj pismenosti, a Hrvatska se prema tome testiranju našla na 36. mjestu s 455 bodova, na listi zemalja ispod prosjeka OECD-a. Prvo mjesto u svim testiranjima, pa tako i matematičkom, zauzimaju Singapur, Kina, potom Južna Koreja i Japan, dok su od europskih zemalja najuspješnije Estonija, Irska, Nizozemska. Slovenija je iznad prosjeka OECD-a, dok su Srbija, Crna Gora i Kosovo ispod Hrvatske.

No više od 70 posto učenika trogodišnjih strukovnih programa matematiku riješilo ispod razine postignuća. Odnosno, svaki treći hrvatski učenik bio je ispod razine postignuća, što je zabrinjavajuća brojka.

ZADATAK

Ni u jednom području na PISA testovima ne rješavaju se "klasični" školski zadaci. Ovo testiranje ne prati školske kurikulume, nije slično Državnoj maturi ili Nacionalnim ispitima. Cilj PISA testiranja je utvrditi koliko se djeca snalaze u svakodnevnim situacijama, kako primjenjuju znanja u realnom životu. Odnosno, ispitivanje matematičkih znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika trebalo bi se temeljiti na sljedećem pitanju: "Što bi građani trebali znati i biti sposobni činiti u situacijama koje uključuju matematiku?“

Zadaci su podijeljeni u nekoliko područja: matematičko zaključivanje, razumijevanje količine i razumijevanje moći apstrakcije te simboličke reprezentacije. Pogledajte ih OVDJE.

ČITALAČKA PISMENOST

U testovima čitalačke pismenosti hrvatski učenici su u prosjeku zemalja OECD-a, na 26. od 81 mjesta. U prirodoslovnoj pismenosti smo na 31. mjestu. I ne samo to, već je Hrvatska na 16. mjestu po broju učenika koji su ovaj test riješili ispod razine uspješnosti. Naši su učenici bili bolji od većine.

Najbolji rezultat u čitalačkoj pismenosti ostvario je Singapur s 543 boda te Irska i Japan s 516 bodova. Od europskih zemalja najbolji rezultat uz Irsku ostvarile su Estonija (511 bodova), Ujedinjeno Kraljevstvo (494) i Finska (490). Osnovnu razinu postignuća u čitalačkoj pismenosti (razina 2) u prosjeku nije dostiglo oko 23 % učenika iz Hrvatske, što je za 3 % manje od prosjeka zemalja OECD-a (26 %).

Djevojčice u Hrvatskoj značajno su bolje od dječaka u čitalačkoj pismenosti (razlika je 34 boda), gimnazijalci su puno bolji od svih drugih.

ZADATAK

PRIRODOSLOVNA PISMENOST

Po prvi put od početka provedbe PISA istraživanja u Republici Hrvatskoj (od 2006. godine) 477 476 485 487 479 475 486 496 498 493 487 476 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 PISA 2006 PISA 2009 PISA 2012 PISA 2015 PISA 2018 PISA 2022 Poljska Singapur Estonija Slovenija Hrvatska Crna Gora OECD prosjek 4 Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s prosječnim rezultatom iz prirodoslovne pismenosti na razini prosjeka zemalja OECD-a.

U ukupnom poretku od 81 zemlje Hrvatska se nalazi na 31. mjestu. Najviši prosječan rezultat u prirodoslovnoj pismenosti ostvario je Singapur s 561 bodom, a nakon njega slijede Japan s 547 bodova i Makao-Kina s 543 boda. Od europskih zemalja najbolji rezultat ostvarile su Estonija s 526 bodova, Finska s 511 te Irska s 504 boda. Osnovnu razinu postignuća u prirodoslovnoj pismenosti (razina 2) u prosjeku nije dostiglo oko 22 % učenika iz Hrvatske te prosječno oko 24 % učenika iz zemalja OECD-a. S druge strane, na najvišim razinama (razine 5 i 6) nalazi se oko 5 % učenika iz Hrvatske te oko 7 % učenika iz zemalja OECD-a. U Hrvatskoj su djevojčice ostvarile značajno bolji rezultat u prirodoslovnoj pismenosti od dječaka (razlika iznosi 11 bodova)

ZADATAK