Naši mediji moraju pomagati poduzetnicima i herojima

U 2016. hrvatski dio medijske kuće "Styria" kreće s novim projektom kojim nastavlja, na još široj razini, povezivati hrvatsku poslovnu zajednicu, lokalne, gradske i županijske vlasti i cijelo društvo putem dokazanih Styrijinih brendova, Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24 sata. Takvom zajedničkom nadogradnjom postojećih projekata, ovi mediji nastupaju zajednički u novo osmišljenom projektu Festivala poduzetništva, obrta i OPG-ova "Moja poduzetna Hrvatska". U Styriji, koja je u projekt ugradila svu svoju tradiciju i utjecaj na čitalaštvo i javnost, mišljenja su kako je ovaj projekt sjajna stvar za hrvatsko društvo i poduzetništvo. O tome govore Andrea Borošić, Mario Vrgoč i Boris Trupčević.

Sve je započelo projektom "Poslovni uzlet", što je on pokazao?

BOROŠIĆ: S projektom Poslovni uzlet krenuli smo još početkom 2014. polazeći od procjene redakcije da će, ukoliko želimo da Hrvatska ide naprijed, prosperira i da se gospodarstvo probudi, izuzetno važnu ulogu u tome odigrati malo i srednje poduzetništvo. Zato je bitno poticati njegov razvoj na svim institucionalnim razinama, a mi kao medij tome možemo pridonijeti na način da malim poduzetnicima pružimo medijsku pažnju jer iako među njima ima izuzetno pozitivnih i uspješnih primjera, u pravilu ne dolaze do izražaja. Tako smo krenuli u potragu za pozitivnim pričama kroz Poslovni uzlet i nedugo nakon toga došli smo do zaključka da bismo mogli napraviti i korak dalje kroz edukacije za male i srednje poduzetnike i obrtnike. Riječ je o malim tvrtkama u kojima je i malo zaposlenih te ne mogu biti svi stručni u svim područjima, a mi, obzirom da imamo i razgranatu mrežu edukatora, mogli smo im pružiti taj vid edukacije, i to besplatno. Tako smo i započeli s projektom, u prvoj godini s regionalnim besplatnim edukacijama, a u 2015. obuhvatili smo 23 grada, ove godine već smo u 30 gradova. Povezani smo s lokalnom samoupravom i državnim institucijama kao i s Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom zajednicom županija i Poljoprivrednom komorom. Dakle, surađujemo sa svima i svi zajedno animiramo poduzetnike da se u što većem broju prijave i uključe u edukacije, što se i pokazalo uspješnim.

Koliko je poduzetnika dosad prošlo programe edukacije?

BOROŠIĆ: Preko sedam tisuća poduzetnika. A ta brojka i raste, prvi pokazatelji u 2016. su izuzetno pozitivni, startali smo s Koprivnicom 22. siječnja i tamo nam se odazvalo 200-njak poduzetnika.

Kako je došlo do prerastanja Poslovnog uzleta u Festival "Moja poduzetna Hrvatska"?

BOROŠIĆ: Kroz Poslovni uzlet obuhvaćamo tri dimenzije: besplatna edukacija, zatim potraga za pozitivnim poduzetničkim pričama i njihova objava na našim medijskim platformama i nagrađivanje poduzetnika.

Svake godine u suradnji s našim partnerom u tom segmentu, analitičkom tvrtkom Bisnode, utvrdimo kategorije po kojima pratimo i na kraju godine dodijelimo nagrade za naše najuspješnije poduzetnike. Te se kategorije mijenjaju od godine do godine, pa primjerice nagrađujemo najuspješnije poduzetnice, zlatni uzlet dajemo ako se netko od poduzetnika u pet godina dobro razvijao i poslovao, plaćao porez i bio solventan itd.

Kroz Festival smo željeli dodati još jednu, četvrtu dimenziju, a to je vidjeti poduzetnika na djelu odnosno njegov proizvod. Biti će to sajmeno-izložbena manifestacija na kojoj ćemo okupiti i predstaviti poduzetnike iz cijele Hrvatske. Organizirat će se u ukupno 15 gradova u ovoj godini, a poticat ćemo poduzetnike iz cijele zemlje da putuju izvan svojih prebivališta u druge gradove i predstavljaju se, na primjer Slavonci u Dalmaciji i obrnuto. Želimo ih povezati i međusobno i s lokalnom samoupravom i organima državne vlasti. Intencija je doprinijeti jačanju hrvatskog proizvoda i kupovanja hrvatskog proizvoda naravno, a to neće biti jednokratan projekt samo za ovu godinu, mislimo ga razvijati i dogodine i širiti ga.

U kojim će sve gradovima ove godine biti održavan Festival i u kojim intervalima?

BOROŠIĆ: Startamo u Dubrovniku 18. ožujka, a zadnja manifestacija ove godine će biti u Koprivnici 4. studenoga. Biti ćemo dakle aktivni i prisustni cijelu godinu. Nakon Dubrovnika slijedi Šibenik, gdje smo 25. ožujka, u Zelini smo 15. travnja, 6. svibnja u Velikoj Gorici, 13. svibnja u Trilju, 20. svibnja u Virovitici, 8. lipnja u Daruvaru, a 1. rujna u Ludbregu, tjedan kasnije, 8. rujna u Krapini, 9. rujna Festival je u Vinkovcima, 30. rujna u Labinu, 7. listopada u Zadru, 14. listopada u Zaprešiću, a prije Koprivnice smo u Makarskoj, 21. listopada.

Kako su birani gradovi?

BOROŠIĆ: Gradimo dobre odnose s gradovima kroz suradnju na Poslovnom uzletu, kao i sa županijama koje su također involvirane u projekt, ali smo nastojali spojiti našu manifestaciju s već nekom uspješnom i poznatom lokalnom manifestacijom. Tako će se primjerice naš Festival u Dubrovniku spojiti s Mediteranskim sajmom, u Krapini ćemo se nadovezati na Tjedan kajkavske kulture i Gospodarski zbor, u Vinkovcima na Vinkovačke jeseni, u Zaprešiću na Gospodarski forum i Dan Grada, u Gorici će se našpa manifestacija nadovezati na tamošnji Obrtnički i poduzetnički sajam, a u Koprivnici i Makarskoj na proslavu Dana grada. U Daruvaru smo naslonjeni na njihovu najjaču manifestaciju u godini Vinodar, a u Ludbregu na Hodočasnički tjedan. Takvim pristupom nastojimo osigurati i da te manifestacije budu što jače i promotivno i po broju ljudi koji će se okupiti, da prodremo u sve pore. Obzirom da je Styria najjača medijska kuća u Hrvatskoj, na ovom smo se projektu spojili i radimo svi zajedno - i Večernji list i 24 sata i Poslovni dnevnik.

Kako će između njih biti podijeljene uloge u novoj platformi?

BOROŠIĆ: Svatko će ovaj projekt pratiti iz svog interesnog segmenta i svatko će kontinuirano promovirati malo i srednje poduzetništvo i sve dobro što Hrvatska ima i što može ponuditi. Obzirom da se Festivali u većem broju gradova događaju istodobno kada i Poslovni uzlet, u jutarnjem protokolarnom dijelu Poslovni dnevnik će organizirati panel diskusije na kojima sudjeluju u pravilu gradonačelnik, župan, lokalni poduzetnici, a pozovemo često i resornog ministra. Konstelaciju tih skupova mijenjamo ovisno o gradu u kojem se nalazimo i temi kojoj su posvećeni. Nakon što završi protokolarni dio, sve sudionike panela pozivamo da zajedno otvorimo i obiđemo sajam. Biti će tu i zabavni dio, imat ćemo i gastro-kulinarski show, povezali smo se s našim majstorom kuharom Brankom Ognjenovićem, koji će zajedno s nama putovati i u svih 15 gradova priređivati određeno jelo u XXL-izdanju, u nekoliko tisuća porcija, koje će se dijeliti gratis. I kroz kulinarski show ćemo zapravo predstavljati i povezivati Hrvatsku, pa će primjerice pašticada biti kuhana u Virovitici, a kulen ćemo rezati u Labinu. Nastojat ćemo u svakom pogledu ljudima predočiti raznovrsnost, a biti će tu i sadržaja za djecu, kulinarskih i likovnih radionica. U večernjim satima ćemo cijelu priču zaokružiti velikim koncertima, točnije u 14 festivalskih gradova, od čega će u njih deset nastupiti Ivan Zak, naše zaštitno lice zabavnog dijela Festivala, a na četiri Opća opasnost. Festival će svaka od naših novina pratiti prema svom uređivačkom konceptu – Poslovni dnevnik fokusirat će se na poslovni segment, panel-diskusije i gospodarske priče, isti pristup imat će i Večernji list, s time da će se osloniti i na zabavni dio, a 24 sata će se, uz zabavni dio, bazirati i na kulturno-humanitarnom dijelu projekta, obzirom da ćemo kroz gradove poticati i djecu osnovno školskog uzrasta da izrađuju novine o svojim gradovima. 24 sata biti će, naime, organizirator tog dijela projekta za koji ćemo objaviti i natječaj, te proglasiti pobjednika u samom gradu. Također će pripremati najavu o svakom gradu, objavljivati pozitivne poduzetničke priče i to upravo onih poduzetnika koji će izlagati svoje proizvode u pojedinom gradu. Gledamo iskoristiti najbolje od svake od naših novina, kako bismo Festival optimalno obradili.

Puno novina u sadržaju, što je s partnerima u projektu? Hoće li se nastaviti suradnja s Ministarstvom poduzetništva i obrta?

BOROŠIĆ: Ministarstvo poduzetništva bilo je partner u Poslovnom uzletu od samog početka, vjerujemo da će se suradnja nastaviti. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović pokroviteljica je Poslovnog uzleta, pa ne vidimo razloga da institucije koje su nas i dosad podržavale, to ne nastave činiti. Od institucija partneri su nam Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Poljoprivredna komora, Hrvatska zajednica županija, a od kompanijskih partnera tu su VIP, PBZ Card, HEP Opskrba, Daruvarska pivovara, Carlsberg, Avant Car, a bit će tu još partnera tijekom godine.

Što su ključne teme koje za poduzetništvo Styria želi potaknuti kroz Festival tijekom ove godine?

VRGOČ: Kroz Poslovni uzlet i Festival „Moja poduzetna Hrvatska“ želimo osigurati pozitivnu promjenu javne percepcije poduzetnika i poduzetništva. Naime, poduzetnik odnosno poduzetništvo je pokretač cjelokupnog gospodarstva države, te je ključni element za povećanje konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta, a time i jedan od ključnih oslonaca stabilnosti i razvoja svakog društva.

Sukladno tome kroz Festival želimo potaknuti kvalitetnu raspravu o važnosti poduzetništva između svih relevantnih društvenih dionika – od poduzetnika, preko jedinica regionalne i lokalne samouprave, predstavnika izvršne vlasti do znanstvene zajednice i obrazovnog sustava – a sve s ciljem promicanja pozitivne investicijske klime na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, podizanja nivoa poduzetničkih kompetencija, te uspostavljanja jače sinergije jedinica lokalne i regionalne samouprave i poduzetnika.

Je li namjera projektom iskristalizirati i kritične točke za poslovanje poduzetnika, te inicirati prema Vladi i korekcije u zakonskoj regulativi?

VRGOČ: Jedan od ciljeva „Moje poduzetne Hrvatske“ je i detekcija ključnih problema s kojima se naši poduzetnici u svom svakodnevnom poslovanju susreću, te ih zatim putem naših medijskih platformi jasno i nedvosmisleno artikulirati ne samo široj javnosti, nego i izvršnoj vlasti. U konačnici, ovim projektom također želimo osigurati izravnu, aktivnu komunikaciju između naših poduzetnika i izvršne vlasti. Stoga se nadamo da će i nova izvršna vlast prepoznati vrijednost ovog projekta, te se aktivno u njega uključiti.

Koliko je poslovno okruženje u Hrvatskoj nakon dva i pol desetljeća tranzicije i tržišne ekonomoije pozitivnije za poduzetnike? Gdje je još moguć prostor za unapređenje investicijske klime?

VRGOČ: Poslovno okruženje se bez sumnje poboljšalo u proteklom razdoblju, ali je također činjenica da postoji veliki prostor za njegovo unapređenje. U Hrvatskoj, u stvari, postoji problem nečinjenja. Naime, već godinama pričamo o nužnosti provedbe određenih reformi. Međutim, vrlo smo neučinkoviti i spori u njihovim provedbama. Stoga nam je, prije svega, potrebna odlučnost i dosljedna provedba svih nužnih reformi, ukoliko zaista želimo osigurati dugoročno održivi gospodarski razvoj. Navodim samo neke od nužnih mjera: reforma javne uprave, povećanje učinkovitosti pravosuđa, postizanje konzistentnosti i stabilnosti porezne politike, uspostava dinamičnog i fleksibilnog tržišta rada, prilagodba obrazovnog sustava zahtjevima tržišta rada, ...

Kakva su u tom pogledu dosadašnja iskustva, što se od samih poduzetnika kroz Poslovni uzlet pokazalo kao najosjetljivija tema, najveći problem?

BOROŠIĆ: Sporost sustava iskristalizirala se kroz Poslovni uzlet kao problem broj jedan koji mori naše poduzetnike. Papirologija vrlo često dugo traje i administrativne barijere koče poduzetnika da započne posao ili ga razvija dalje. No, teško je generalizirati, problemi se razlikuju. A ima i gradova u kojima su priče potpuno suprotne i pozitivne, gdje suradnja između grada i poduzetnika služi kao primjer.

Primjer?

BOROŠIĆ: Mogli bismo istaknuti Prelog kao takav poduzetnički grad u kojemu se uspješno razvijaju mnogi poduzetnici. Investitori koji se odluče pokrenuti posao uglavnom brzo, u suradnji s gradom, realiziraju svoje namjere.

Što će ovaj projekt značiti za Styriju i njezino poslovanje u Hrvatskoj?

TRUPČEVIĆ: Ovaj projekt odgovara zapravo na jednu od temeljnih vrijednosti Styrije, a to je supporting community ili podržavanje zajednice. Ovaj projekt je na taj izazov podržavanja zajednice uspio pronaći fantastično rješenje povezujući različite subjekte u društvenoj zajednic i ono najbolje što Styrijini brendovi Poslovni, Večernji i 24 sata mogu ponuditi kroz svoje već postojeće aktivnosti. Izvanredne konferencije i edukacije Poslovnog dnevnika povezane su s Večernjakovim projektima poput odabira najboljih OPG-ova i dugom tradicijom čitanosti upravo među obrtnicima i poduzetnicima, dok s treće strane povezujemo i pitanjima obrazovanja i humanitarnosti kojima se najviše bave 24sata kroz svoje akcije za bolje obrazovanje i nagrade Ponos Hrvatske. Mislim da je Styria uspjela kroz ovaj projekt postati medij koji ne služi samo protoku informacijama nego biti medij koji je pozitivan faktor u društvu, svojevrsna platforma za pozitivne promjene. Kad pogledamo tko je sve uključen u projekt vidimo hvalevrijedan pomak – povezali smo sve relevantne institucije i one kojima one služe, stvorili smo dosad najširu platformu suradnje. Osim toga, projekt je i šire inkluzivan, jer ovaj put uključuje i građanstvo, a što je izuzetno važno i djecu. Tako će se svijet djece i odraslih povezati s poduzetništvom kroz ono što je nama kao medijskoj kući najbliže i što najbolje znamo raditi, odnosno kroz medije.

Kako će se to dogoditi?

TRUPČEVIĆ: Doprinos u tom dijelu projekta dati će 24sata kroz kreiranja školskih novina na temu lokalnih sredina i samim time potaknut ćemo novu dimenziju medijske pismenosti bez koje nove generacije neće moći funkcionirati. Medijska pismenost već sada je u školskim kurikulima, a na ovaj način školarci će utvrditi znanje o sredini u kojoj žive, ali naučiti o medijima radeći na pravom medijskom proizvodu. Vjerujem da će se i škole, a i sama djeca, vrlo rado odazvati i uključiti u projekt, jer mediji su sami po sebi magnet. Najbolje se to vidi kroz društvene mreže. Njihova popularnost među novim generacijama raste zbog čega je još važnije da se odmalena stječu medijske i komunikacijske kompetencije. One će djeci itekako biti od koristi kada odrastu i, nadajmo se, krenu u poduzetništvo.

Kakvi su najnoviji trendovi u medijskom poduzetništvu?

TRUPČEVIĆ: Promjene su izuzetne, tradicionalni mediji su desetljećima bili jednosmjerna komunikacijska ulica, a danas živimo u medijskoj stvarnosti koja je ne samo dvosmjerna, nego je potpuno ispremrežena. I to je bez sumnje novi potencijal i nova kvaliteta. Danas trenutno dobivamo povratnu informaciju i to je zauvijek promijenilo svijet medija i društva u cjelini. Međutim, u svijetu virtualnih komunikacija, ono što zavijek ostaje posebna vrijednost, a to se vidi i kroz ovaj projekt, jest fizička komunikacija, fizički događaj ili jednostavno -susret ljudi. Eventi su također medij koji je važan trend u medijskoj industriji u svijetu. Mnogo je medijskih kuća koje se specijalistički bave nekim temama kao što to radi Poslovni dnevnik za poslovnu zajednicu. Osim digitalizacije medija rastući je trend fizičkih iskustava i događaja na kojima klasična medijska komunikacija postaje komunikacija "u živo". Dobar primjer toga je Digiday, izdavačka kuća iz New Yorka koja se bavi temama digitalnih medija i marketing, a kojima je klasični medij samo pola aktivnosti tj. poslovnog modela. Druga polovica je upravo nešto usporedivo s našim Festivalom, eventi na kojima ljudi komuniciraju i uče kroz izravni doživljaj.

Po tom tom novom medijskom komuniciranju Styria prednjači u Hrvatskoj, kakvi su odnosi u klasičnom medijskom prostoru?

TRUPČEVIĆ: U klasičnom medijskom prostoru Styria stabilno i čvrsto drži svoje liderske pozicije na hrvatskom tržištu. Među dnevnim novinama Styrija je dominantan igrač, 24 sata, Večernji i Poslovni zajedno se kupuju i čitaju dvostruko više od naših konkurenata. Tu nema promjena, to su pozicije u kojima je Styria nedostižna. Styria je također lider i po inovacijama i najveći investitor u digitalne medije u Hrvatskoj u proteklim godinama, a zbog čega je i među tim medijima ponovno najjači igrač, koji ima primjerice tri od pet vodećih pozicija na Gemiusovoj top ljestvici portala. Trend jačanja digitalnih medija sasvim sigurno će se nastaviti, a siguran sam da će Styria kao i dosad ponuditi čitav niz inovacija i noviteta na tržištu, s obzirom da se taj segment medija iz godine u godinu vrlo dinamično mijenja.

Poslovni uzlet nakon prerastanja u Festival već je prošao značajnu nadogradnju, kakva je daljnja perspekriva ovog projekta?

BOROŠIĆ: U 2016. s Festivalom ćemo, dakle, sudjelovati u 15 gradova, a taj broj u 2017. očekujemo da bude veći jer, kao što se događalo i s Poslovnim uzletom, gradovi će sami biti zainteresirani za uključivanje u projekt i javljati se. Vjerujem da će se ta praksa ponoviti i s Festivalom, a iz ove perspektive želimo obuhvatiti sigurno barem dvadesetak gradova. Imamo kapacitet i za više, jer smo marketinško-logistički jako dobro pripremljeni. A obzirom da kroz ovaj naš projekt propagiramo hrvatski proizvod i Hrvatsku, dugoročno vidimo i njegovu izvoznu perspektivu, tim više što je Styria austrijska kompanija i već smo razgovarali o tome da bismo voljeli taj projekt predstaviti i Austriji. Dakle, nije isključeno da s ovim projektom idemo i izvan granice Hrvatske

Uz nas su mnoge tvrtke, ali i predsjednica

Od institucija partneri su nam Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Poljoprivredna komora, Hrvatska zajednica županija, od kompanijskih partnera tu su VIP, PBZ Card, HEP Opskrba, Drauvarska pivovara, Carlsberg, Avant Car, a bit će tu još partnera tijekom godine. Ministarstvo poduzetništva bilo je partner u Poslovnom uzeltu od samog početka,vjerujem da će se suradnja nastaviti, a Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, pokroviteljica je Poslovnog uzleta.

Bolje obrazovanje i Ponos Hrvatske

Ovaj projekt odgovara zapravo na jednu od temeljnih vrijednosti Styrije, a to je supporting community ili podržavanje zajednice. Izmešu ostalog, povezujemo medije s pitanjima obrazovanja i humanitarnosti kojima se najviše bavi 24sata kroz svoje akcije za bolje obrazovanje i bolju Hrvatsku te nagradu Ponos Hrvatske nepoznatim herojima iz naše okoline.