jedini dobar komentar, ali zašto si zapeo na samo sunčevu sustavu, a ne na cijeloj galaktici ili, čak, na cijelom svemiru? naime - - "Još u prošlom stoljeću Ar
thur Clarke, popularizator svemirskih istraživanja, rekao je: „Sometimes I think we’re alone in the universe, and sometimes I think we’re not. In either case the idea is quite staggering.“ ili, prevedeno na hrvatski, „ Postoje dvije mogućnosti – ili smo sami u svemiru ili nismo. Obje su jednako zastrašujuće“, - - a fizičar Enrico Ferni se zapitao: - - Ako su vanzemaljci svakodnevica zašto nismo uspostavili kontakt s njima?“ („Where is everybody? Humans could theoretically colonize the galaxy in a million years or so, and if they could, astronauts from older civilization could do the same. So why haven’t they come to Earth?“) - - Za priču o pojavi života važno je imati na umu onu, svima nam znanoga Stephena Hawkinga: - - Da gustoća materije u svemiru nije upravo ovolika, već neznatno veća ili manja, život se u njemu ne bi pojavio! - - a matematički su mogući upravo takvi, sterilni svemiri, ili onaj potpuno prazni, ili onaj u kojem se život pojavljuje na svima planetima na svima bezbrojnim galaktikama, ili onaj sa životom na samo jednom jedinom planetu u cijelom svemiru. I nisu to sve moguće kombinacije."
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
02.1.2019.
Odustani
rekao sa da smo sami u ovom sustavu ,u svemiru nismo
vj
vjaceslav
03.1.2019.
Odustani
kategorički tvrdiš da nismo sami u svemiru, a kao prilog toj tvrdnji - što nudiš? statističku vjerojatnost? jer drugo nemaš za ponuditi. iako za izvanzemaljskim
životom tragamo već 60 (šezdeset) godina. potraga je do danas bila neuspješna pa je znanost više na mojoj strani koji tvrdim - sami smo u svemiru! zbog svega toga dao sam ti minus
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
03.1.2019.
Odustani
nismo sami usvemiru a ti pričaj šta hoćeš
vj
vjaceslav
03.1.2019.
Odustani
za sada, a kontroliramo cijeli elektromagnetski spektar u polumjeru od 60 svjetlosnih godina, nismo naišli na zračenje, signale ili druge aktivnosti koje bi mog
li povezati s nekom civilizacijom niti smo na ijednome planetu u našem sunčevom sustavu ili na novootkrivenim planetima u drugim zvjezdanim sustavima otkrili bio markere koji bi se mogli pripisati najnižim oblicima života. ništa, samo nada da ćemo ih pronaći, a ako se to ikada desi, a ja budem živ, priznati ću da si bio u pravu.
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
03.1.2019.
Odustani
pa ima života negdje nismo sami,
vj
vjaceslav
03.1.2019.
Odustani
i legendarni mujo je na pitanje - zašto se vratio na zemlju, ako na marsu ima života? - odgovorio: "ima života, ba, ali nema atmosfere!" :-)
Dk
Deaktivirani korisnik
03.1.2019.
Odustani
postoje milijuni galaksija ti pričaš kao da si bio tamo.
vj
vjaceslav
03.1.2019.
Odustani
vidi, "Kao što ne znamo kako se iz ničega i zbog čega stvorio svemir, ne znamo ni kako se iz nežive materije i zbog čega pojavio život u njemu. Ali u jedno smo
sigurni – u našemu svemiru starom 13,8 milijardi godina, prvih 9, ili otprilike toliko, proteklo je u stvaranju uvjeta i kemijskih počela (elemenata) iz čijih je kombinacija potekao život. U ekspandirajućem svemiru ovako izgleda evolucija zvijezda koje su to omogućile. Prva generacija nastala nakon Big Banga, a koja, iako je prva, nosi oznaku „population III“, bile su vrlo masivne zvijezde okružene sustavom manjih, sastavljene samo od vodika i nešto helija. Postojale su vrlo kratko jer se već nakon milijardu godina iz njihovih ostataka formiraju zvijezde „populacije II“, koje u sebi, osim vodika i helija, imaju (u eksplozijama supernova populacije III nastala) alpha počela – ugljik, kisik, neon, magnezij, silicij, sumpor, argon i kalcij. U astronomiji ova počela, te ona koja slijede u Mendeljejevu nizu, nazivaju se „metalima“, a njihovo omjer s vodikom i helijem naziva se metalicitet.
Prikaži još ↓
vj
vjaceslav
03.1.2019.
Odustani
Tako zvijezde populacije II imaju vrlo mali metalicitet, ali se u njihovim supernovama stvaraju sva počela zaključno sa željezom. Zlato, platina i uran ne nasta
ju na taj način već kao posljedica sudara neutronskih zvijezda koje su nastale davno prije rođenja našega Sunca, zvijezde „populacije I“, visokoga metaliciteta, starih 5 milijardi godina. I tako se stvaranjem Zemlje, koja kao i Sunce ima zastupljena sva nabrojena počela, samo u različitu omjeru, stvorila i pretpostavka za pojavu života na njoj prije 3,6 milijardi godina. I nigdje se život nije mogao pojaviti puno prije ni puno kasnije jer su zvijezde „populacije I“ zadnje zvijezde, ne stvaraju nova počela niti evoluiraju u „populaciju 0“, već ih, nakon što istroše svoje gorivo, gravitacija sažme u bijele patuljke, neutronske zvijezde ili crne rupe.
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .