Naša artičoka čisti jetru i topi salo bolje od popularnije čičoke

>>> DOMAĆE JE BOLJE - Velika akcija 24sata: I mi imamo svoju superhranu

Čičoka je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, gdje je rasla kao divlji korov koji se prvotno koristio u prehrani životinja, pa tek s vremenom počeo upotrebljavati i u prehrani ljudi.

U Hrvatskoj se sve više traži, prvenstveno u prehrani stoke, posebno crnih slavonskih svinja, kaže Ivica Budrovčan, vlasnik OPG-a iz Velike Pisanice, koji se, među ostalim, bavi ekološkom proizvodnjom čičoke. 

Dodaje kako je riječ o biljci koja ne zahtijeva posebno tlo ni velika ulaganja, a može se pripremati i konzumirati slično kao krumpir. 

Bolja od krumpira

Gomolj biljke pomalo i podsjeća na krumpir, zbog čega se čičoka često i naziva slatki ili divlji krumpir. No za razliku od krumpira i, primjerice, patlidžana, čičoka ne sadrži solanin, toksični glikoalkaloid koji se nalazi uglavnom u kori i ispod kore tih namirnica.

- Bitna je razlika u odnosnu na ‘obični’ krumpir u tome što čičoka ne sadrži škrob, pa ne izaziva veliki porast šećera u krvi, a sadrži inulin, polisaharid koji se lako pretvara u fruktozu (prirodni voćni šećer), koji daje energiju. Mnoga istraživanja dokazala su da je inulin vrlo koristan za metabolizam šećera i masti, pa se čičoka preporučuje u prehrani ljudi kod kojih postoji neki poremećaj tog tipa. Među njima su oboljeli od dijabetesa, kao i ljudi s povećanim masnoćama u krvi - ističe Budrovčan.

Osim toga, inulin stimulira razvoj korisnih crijevnih bakterija te omogućuje održavanje normalne ravnoteže crijevne mikroflore. Neka istraživanja upućuju i na to da može biti koristan u prevenciji i liječenju zloćudnih bolesti crijeva.

Gomolj čičoke je dobar izvor minerala, među kojima su fosfor, kalij, kalcij, željezo, bakar i magnezij. Kombinacija elemenata koje sadrži pridonosi  zdravlju kose, kostiju, zuba, a korisna je i za ublažavanje simptoma predmenstrualnog sindroma. Bogata je C, D, kao i kompleksom B vitamina te provitaminom beta karotenom, pa je i prirodan antioksidans te prirodna je zaštita od upalnih procesa i sezonskih virusnih oboljenja.

Bogata je i vlaknima, što također omogućava pravilan rad crijeva i pomaže kod ublažavanja simptoma dijareje. Ubrzava metabolizam i potiče izgaranje masti. Velik udio vlakana čini je i namirnicom koja je korisna za mršavljenje.

Čičoka se često uspoređuje s artičokom, koja najviše raste u južnoj Europi i na Mediteranu, zbog čega joj odgovara podneblje južne Hrvatske.

I artičoka ima izuzetno ljekovito djelovanje. Vrlo je korisna za metabolizam šećera i masti, no riječ je o biljkama koje pripadaju različitim rodovima, kaže Budrovčan. Isto kao što je njega inspirirala čičoka, tako je artičoka inspirirala drugu našu sugovornicu.

Kad je svojedobno ostala bez posla, inženjerka agronomije Maja Sučić odlučila se vratiti na djedovinu, na otok Iž, i iskrčila je teren na kojemu je svoje mjesto pod suncem pronašla upravo ta biljka. 

Zaštitnici cijelog organizma

- Artičoka je izuzetno korisna za regulaciju razine kolesterola, za zdravlje jetre i odlična je općenito za detoks organizma, pa time i mršavljenje - ističe Maja Sučić.

Jedan od razloga za to su silimarin i inulin, sastojci kojima obiluju biljke iz porodice glavočika, koji su prirodni zaštitnici jetre, žuči, gušterače i slezene. Korisna je i kod bubrežnih, dišnih i kožnih bolesti, zatim dijabetesa, gihta i reume te trovanja alkoholom, nikotinom i lijekovima.

Sadrži brojne vitamine (B, C, E) i minerale (mangan, fosfor, kalcij, kalij, magnezij, sumpor), te enzime, kiseline i ljekovite gorke tvari. U prosjeku sadrži oko 12 posto preporučene dnevne doze vitamina K, koji je važan za mozak. 

Za artičoku je karakterističan cinarin, snažan antioksidans koji sprečava ovapnjenje žila (aterosklerozu) i tako štiti zdravlje srca i krvožilnog sustava. Starim Grcima i Rimljanima služila je i kao afrodizijak jer potiče plodnost kod oba spola - ističe Sučić.

Primjena u kulinarstvu

Artičoku na jugu Hrvatske dobro poznaju i često koriste u prehrani, a posebno raduje i to da ima sve više upita iz Zagreba i kontinentalne Hrvatske, kaže Sučić. 

Prije pripreme treba je očistiti: ukloniti vanjske tvrde dijelove i odrezati gornji dio cvijeta koji ima nazubljene vrhove, za što je čak potrebno navući i kuhinjske rukavice. Stabljiku je potrebno oguliti pa tek onda narezati. 

Pravilna priprema

Cvjetovi artičoke najčešće se pune mješavinom krušnih mrvica, češnjaka i peršina, to je klasik, iako i tu postoje razne varijacije. Najčešće se jedu listovi i srčika jer je ostatak izrazito gorak, ali još djelotvorniji za liječenje. Od lišća i korijena mogu se pripremiti čaj, tinktura i ljekovito vino, kaže Sučić. Artičoka se ne može jesti sirova jer je teško probavljiva, no kuhana ili zapečena prava je delicija. 

- Čičoku možemo jesti kuhanu, kao varivo, ili pečenu, kao dodatak jelima od mesa, slično kao što inače konzumiramo krumpir, no za razliku od krumpira, možemo je jesti i sirovu, primjerice narezanu na salatu. Ima pomalo slatkast okus i vrlo je ukusna - ističe Budrovčan.

Zbog visokog sastava magnezija salata od čičoke smatra se i prirodnim lijekom za probleme s erektilnom disfunkcijom te muškom plodnošću. Ipak, budite oprezni: Kod nekih ljudi sirova čičoka može izazvati plinove i nadutost, pa i proljev, pa ju je u tom slučaju dobro skuhati. 

Krem juha od artičoke

Sastojci: 1 kg čičoke, 5 češnjeva češnjaka, 1 crveni luk, 2 dl mlijeka, 2 dl temeljca ili vode, sol i papar, maslinovo ulje 

Dodatno: 2 crvena luka, 1-2 čičoke, svježi peršin

Priprema:

Pržena čičoka

Sastojci:  600 g čičoka, 500 g krumpira, 2 limuna, 1 žlica maslinova ulja, sol, svježe mljeveni papar, žica svježeg peršina 

Priprema:

Čaj od artičoke protiv kolesterola

Očistite i pripremite oko 15 žlica listova ove biljke i prokuhajte ih desetak minuta u 4 decilitra vode. Procijedite i pijte dva puta dnevno, po potrebi zaslađeno medom. Može se piti i dulje. 

Grilane artičoke

Sastojci: 4 velike artičoke, 2 žlice maslinova ulja, 1/2 šalice grčkog jogurta, žličica nasjeckanoga kopra,  sol, papar, limun

Priprema: