Naš najslavniji predak: Otkriće o Lucy iznenadilo stručnjake

Znanstvenici su rabeći složenu tehnologiju skeniranja na fosilnim kostima prastarog pretka čovjeka iz Etiopije nazvanog "Lucy" utvrdili da je ona bila vješta u penjanju po drveću kao i u hodanju, što je sposobnost koja se možda u njezinu slučaju pokazala kobnom.

Istraživači su u srijedu objavili rezultate analize 3,18 milijuna godina starog fosila Lucy, pripadnika rane vrste u ljudskoj evoluciji poznate kao Australopithecus afarensis.

Skenovi Lucynih kostiju ruke pokazali su da su bile snažno građene poput čimpanzinih upućujući da su pripadnici ove vrste provodili znatno vrijeme penjući se po drveću i koristili ruke da bi se podizali na granama.

Australopithecus afarensis posjedovao je kombinaciju majmunolikih i ljudskih značajka. Znanstvenici već znaju da su njegova stopala bili prilagođena uspravnom hodu na dvije noge, a ne hvatanju drveća, ali su se pitali je li provodio vrijeme na drveću kao njegovi preci.

Čimpanze, najbliži srodnik ljudi, provode mnogo vremena na drveću.

Istraživači su uradili CT skenove rendgenskim zrakama Lucynog fosila na Sveučilištu Teksas i usporedili nalaze s podatcima o kostima modernog čovjeka i čimpanza.

"Rasprava o tome je li se Lucy ili nije penjala po drveću bjesni otkako je otkrivena prije 42 godine a ovaj mjesec naša studija okončava tu raspravu", rekao je paleoantropolog sa Sveučilišta Teksas John Kappelman, jedan od istraživača u studiji objavljenoj u časopisu PLOS ONE.

Vodeći istraživač bio je Christopher Ruff, profesor funkcionalne anatomije i evolucije na medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu.

Otkriće Lucy 1974. predstavljalo je znanstvenu senzaciju i bacilo je svjetlo na rane faze ljudske evolucije. Naša vrsta, Homo sapiens, pojavila se u Africi prije 200.000 godina.

Nalazi istraživanja dobro se uklapaju u studiju koju su Kappelman i drugi istraživači objavili u kolovozu i u njoj zaključili kako je Lucy možda umrla nakon što je pala s drveta, što su temeljili na lomu kostiju utvrđenih na fosilu.

Kappelman je pretpostavljao da se Lucy, visoka oko 1,07 metara hranila na tlu a noću tražila zaklon na drveću. Njezine ozljede upućuju da je pala s visine od više do 12 metara, utvrdila je ranija studija.

"Može izgledati jedinstveno s našeg stajališta da su rani hominini (članovi ljudske evolucijske loze) poput Lucy spajali hodanje po tlu na dvije noge sa znatnim udjelom penjanja po drveću, ali Lucy nije znala da je jedinstvena", rekao je Kappelman.