'Nakon završene škole frizer treba nekoliko godina raditi i rasti da bi postao samostalan'

'MF' obrt je pravi primjer tradicijskog obiteljskog obrta, kojeg je otvorio moj otac Milan Fadljević 1972 godine - on je učio frizerski  zanat od svog ujaka kao i njegove dvije sestre koje su isto imale svoje salone. Obiteljskom poslu odlučila se pridružiti i Klaudija Fadljević Gomerčić; 

- Mi smo frizerska obitelj. 1991-e upisala sam Obrtničku školu za osobne usluge u Zagrebu te sam na praksu pohađala u poznatom frizerskom salonu 'Kincl' u Praškoj ulici. Nakon završene škole vratila sam se u Viroviticu 1996-e godine, gdje sam počela raditi u obiteljskom obrtu i nedugo zatim u Industrijsko obrtničkoj školi u Virovitici gdje i danas predajem strukovne predmete frizerima i kozmetičarima već 28 godina. Vlasnik salona sam postala prije 10-tak godina kada je moj otac odlučio otići u mirovinu i prepustiti kormilo obrta meni – priča nam naša sugovornica.

U današnje vrijeme, biti vlasnik poslovanja nije lagani zadatak. Na puno stvari se mora misliti mimo samog posla kojeg se mora obaviti, a izazova kao da nikad nije bilo više; 

- Izazovi nikada ne prestaju u našoj struci, svaki dan je neki novi izazov. Frizer radeći sa svojim klijentima ih uljepšava, savjetuje, sluša i udovoljava njihovim željama te istovremeno nastoji odraditi svoj posao najbolje što može. Samo kad se sjetim svojih početaka gdje je bilo svakavih situacija u kojima moraš biti izuzetno strpljiv i uporan, a da pri tom ne izgubiš svoju kreativnosti i motivaciju – govori Klaudija te nastavlja; 

- Zato puno mladih frizera odustane jer kažu da im ljudi idu na živce, nisu prilagodljivi, ne vole dugo stajati jer ih bole noge, smetaju im jaki  mirisi preparata... Nije lako biti frizer ali je puno lakše ako to voliš i onda se stopiš sa zanatom. Puno znanja i vremena sam uložila u svoju struku, u edukacije i seminare, frizerske akademije. Školovala sam se cijeli svoj staž, završila sam i stručni studij ekonomije koji mi je pomogao da sagledam cijeli opus vođenja male tvrtke.

Interesa ima, a ima i posla

Klaudija je i strukovni učitelj u Industrijsko-obrtničkoj školi. A zanimljiva je situacija da je prošle godine bilo teže upisati frizersku četverogodišnju školu nego neki od gimnazijskih programa. Prijavljeno je bilo 80-ak učenika, a primalo se samo 20. Kako nam priča Klaudija, interesa za upis frizera ima otkad je dostupan taj smjer, 1995-e godine, a posebno ističe unaprijeđenje obrazovanja po pitanju strukovnih zanimanja; 

- Nekoliko godina unazad izrađuju se novi kurikulumi, reklamiraju se struke i zanati, Hrvatska obrtnička komora sve snažnije ističe važnost obrtništva, stipendiraju se deficitarna  zanimanja, modernizira se način polaganja majstorskih ispita itd. Krenuli smo u dobrom smjeru, još nam samo nedostaje dobra poduzetnička klima gdje će obrtnik koji radi nešto svojim rukama ili izrađuje proizvod biti cijenjen i dobro plaćen, kao u razvijenim dijelovima Europe – napominje nam Klaudija.

A što je s praksom za vrijeme školovanja, koliko su važni praktikanti u poslu - ostaju li raditi nakon prakse? 

- Frizerski salon čini trio: frizeri, praktikanti i klijenti. Ako koji dan nema praktikanta u salonu klijenti odmah pitaju za njih. Bez prizora da po salonu vuku metlu, peru kosu, kuhaju kave ili kad šefica zapovijeda pa onda to i nije frizerski salon. Praktikanti su svakako važan dio poslovanja frizerskog salona. U prošloj generaciji imali smo 6 učenika od kojih smo 4 zaposlili nakon školovanja, 3 muška i jednog ženskog frizera sada imamo trenutno 3 praktikanta. U 28 godina, samo otprilike imali oko 90-tak praktikanata jer iz svake generacije po nekoliko naučnika frizera ide kod nas na praksu – otkriva nam Klaudija i nastavlja;

- S druge strane rad sa mladim frizerima i naučnicima je predivan posao jer stvarate nove generacije koje će ponijeti dalje dio vas i vašeg znanja i modificirati u radu na svoj način. Mnogi od naših bivših učenika i djelatnika imaju danas svoje salone ili rade u  salonima diljem Hrvatske. Licenciranje obrta i pravnih osoba za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja provodi Hrvatska obrtnička komora. Također na stranicama Hrvatske obrtničke komore učenici, koji su se odlučili upisati u program obrazovanja za obrtnička zanimanja mogu pronaći podatke o onim obrtima ili pravnim osobama koji sudjeluju u provedbi naukovanja.

Z generacija traži novi pristup

Kako nam otkriva sugovornica majstori su u prošlosti, kao šegrte dobivali uglavnom nediscipliniranu djecu, koju nisu mogli dovesti u red ni roditelji, ni učitelj, a ni sustav. Oni su bili ti koji su dijete učili ponašati – odgajali su djecu, a pritom su ih učili zanat; 

- Taj isti zanat je naučnik često u početku plačući radio. Sjetite se se priče šegrta Hlapića i majstora gdje je odnos bio roditeljski, brižan ali i jako strog. Neke stvari se nisu promijenile do danas ali nam je došao sasvim novi izazov - djeca Z generacije, koja su odrastala uz digitalne sadržaje i igrice, s vrlo kratkim interesom za sadržaj i bez puno radnih navika. Njihova motiviranost za rad je vrlo niska i prema njima je potreban sasvim drugačiji pristup. Moja strategija s naučnicima Z generacije je : 'Govoriti kraće i djelovati brzo!' - otkriva nam sugovornica i nastavlja;

Moje poučavanje naučnika kreće od važne pripreme za posao  gdje nas svi promatraju i vide, gdje se ne možemo sakriti. Učimo pozdravljati klijente, učimo čistiti i održavati radni prostor, učimo o preparatima za kosu, kako djeluju i kako ih stavljamo na kosu, zatim naučimo pravilno počešljati kosu, napraviti jednostavnu pletenicu, fenirati kosu i tako redom do zahtjevnijih radnji poput šišanja bojenja kose itd. Neki praktikanti su motivirani da nakon prakse ostanu raditi kod nas, neki odu u druge salone. Nakon završene škole frizer treba nekoliko godina raditi i rasti da bi postao samostalan. Rijetki i hrabri su oni koji sami bez staža otvaraju frizerski salon – zaključuje Klaudija. 

Za kraj nas zanima kakve savjete ima ova iskusna majstorica zanata, za one koji su trenutno na prekretnici mladog života; 

- Frizerska struka je zanat koji se  treba brusiti, potrebno je iskustvo jer je kosa živi materijal koji je na svakoj glavi drugačiji, a taj materijal treba naučiti oblikovati, bojati, stilizirati prema osobi, prema stilu, glavi, lubanji... Za to je potrebno znanje i iskustvo. A ono što je kod ovog posla neizbježno jest činjenica da se rad frizera vidi odmah čim klijent iz salona. Frizuru vide svi i ako je na glavi loša frizura isti tren stiže kritika. Sjetite se samo situacije kada vidimo da netko ima baš dobru frizuru ili boju – odmah želimo znati tko je frizer iza toga. Naš rad je jako podložan kritikama, pogotovo danas u vrijeme društvenih mreža. I zato trebamo nakon školovanja što više ulagati u svoje znanje, edukacije i pratiti nove trendove – priča sugovornica i nastavlja; 

- Za kraj savjetujem mladima da probaju pronaći sebe u nekom od strukovnih zanimanja prema svojim kompetencijama, a ako upišu neki zanatski smjer, onda neka ga rade sa srcem i voljom jer jedino tako možemo dobiti mlade kvalitetne obrtnike i majstore koji su nam neophodni za funkcioniranje društva – savjetuje za kraj Kladuija.