Orban o LNG-u i plinu: 'Što se nas tiče sve se vrti oko cijene'

- Premijer Orban u Zagreb je stigao nakon sedam godina. Mislim da je to jako dobra vijest i da će taj posjet pridonijeti unaprjeđenju odnosa između ove dvije zemlje - poručio je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Banskim dvorima. 

POGLEDAJTE VIDEO:

- Današnji posjet potvrda je da je dijalog koji vodimo protekle dvije godine rezultirao njegovim dolaskom i želju obje zemlje da nastavimo potvrđivati politički dijalog i razvijati gospodarsku suradnju, jačati trgovinsku razmjenu koja sada iznosi dvije milijarde eura. Drago nam je da je preko 600.000 mađarskih turista posjetilo Hrvatsku ove godine čime su dali doprinos još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni - rekao je Plenković. 

Teme sastanka, dodao je, bile su odnos dviju manjina u ove dvije zemlje, pitanja prekograničnih područja, ulaganje Hrvatske u izgradnju koridora 5C od Osijeka do mađarske granice, daljnje ulaganje u željezničku infrastrukturu, izgradnja LNG terminala Krk te problemi oko INA-e i MOL-a. 

- To je pitanje posljednjih 10-ak godina zakompliciralo odnose između ove dvije zemlje. Postoji dobra volja i mađarske i hrvatske vlade da se ti problemi riješe i želimo da taj problem ne opterećuje razvoj boljih odnosa u svim ostalim područjima - poručio je Plenković dodavši kako je s Orbanom razgovarao i o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor na što je mađarski premijer naglasio kako bi mu bilo drago da naša zemlja uđe u Schengen.

- Razmotrit ćemo mogućnost otvaranja većeg broja graničnih prijelaza između Mađarske i Hrvatske - rekao je Plenković. 

U veselom tonu osvrnuo se i na kvalifikacije za europsko nogometno prvenstvo 2020. godine.

- Veselimo se novim nogometnim izazovima, znamo da je premijer Orban veliki poklonik sporta, osobito nogometa - našalio se Plenković. 

Orban mu je šaljivo odgovorio na tu temu. 

- Mi vrlo rado sudjelujemo i u onim disciplinama u kojima imamo određeni deficit - rekao je Orban kroz smijeh. 

Zahvalio je Plenkoviću na pozivu u Zagreb naglasivši kako je bilo već i vrijeme. 

- Mi smo dvije države koja jedna na drugu gledaju kao saveznice, a usto smo i susjedne države i nije normalno da hrvatski predsjednik Vlade nije boravio kod nas već šest godina, a ja nisam bio u Hrvatskoj već sedam godina. Ja sam danas došao u cilju promjene ove neprirodne situacije i da vratimo naše odnose u normalni kolosijek - istaknuo je dodavši kako ga takvo stanje između Hrvatske i Mađarske čini nesretnim. 

Naglasio je kako je on suradnju s Hrvatskom započeo još 90-ih godina te da je uvijek bio prijatelj predsjednika Franje Tuđmana.

- Ne poznajem ni jedan gospodarski problem koji bi mogao biti važniji i teži od 800 godina zajedničke povijesti - rekao je mađarski premijer.

Istaknuo je kako je situacija između Hrvatske i Mađarske dobra, ali da ipak ima određenu gorčinu u ustima. 

- Naime, obzor naših odnosa nije potpuno bez oblaka. Poznat vam je osjećaj kako zdrav organizam reagira na trn koji se zabije pod nokat. Nije velika stvar, no utječe na raspoloženje čovjeka. Moramo izvući taj trn ispod nokta i bit će sve u redu - poručio je Orban. 

Na pitanje je li potjernica za glavnim čovjekom MOL-a, Zoltanom Hernadijem, možda taj trn u noktu te što je Mađarska spremna učiniti po tom pitanju kako bi zaštitila svoj interes, Orban je odgovorio kako oni u Mađarskoj to smatraju pravnim pitanjem.

- Kod nas se politika ne upliće u pravna pitanja, nismo se uplitali do sada, nećemo to raditi ni ubuduće. Pravosuđe treba ići svojom logikom i svojim putem. Neću sklapati nikakve tajne dogovore vezano ni za kakve pravne probleme. Ja striktno podržavam potpuno razdvajanje međudržavnih odnosa i međunarodnog prava - poručio je Orban.

Nadovezao se i premijer Plenković.

- Ova hrvatska Vlada jako dobro zna što je podjela vlasti, koje su zadaće pravosudnih tijela i izvršne vlasti. Ni na koji način se namjeravamo miješati u pravosudna pitanja - rekao je premijer Plenković. 

Na pitanje o problemu INA-MOL i otkupu dionica INA-e, premijer Plenković istaknuo je kako treba voditi računa o tome da je na strani INA-e angažirana država, a na strani MOL-a kompanija. 

- Naša stajališta su nepromijenjena. Ključno je postići dogovor o onome što se zove cijena, a za to predstoje dodatni razgovori. Naš je cilj dok se do takvog dogovora ne dođe, da međusobni odnosi između dioničara, kao i funkcioniranje kompanije budu kvalitetniji i bolji i budu u korist Hrvatskoj i INA-i i MOL-u. Pozicije su iste - poručio je Plenković. 

Orban je o pitanju MOL-a istaknuo da Mađarska na to pitanje gleda kao isključivo interkompanijsko pitanje. 

- Mi smo u to uključeni jer država ima paket dionica od 25 posto. Smatramo da se odluke trebaju donositi na razini kompanije. Ja ću reći da ne moramo na silu, ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati vezano za jednu kompaniju, onda to ne trebaju činiti. Trebaju ići odvojeno što znači da bi Hrvatska trebala otkupiti INA-u. To je savjet koji mi možemo dati, sve ostalo je interkompanijsko pitanje - poručio je Orban.

Što se tiče LNG terminala na Krku, premijer Plenković istaknuo je dojam da Mađarska razumije koliko je taj projekt važan, ne samo za Hrvatsku nego za ovaj dio Europe, za pitanje energetske neovisnosti i diverzifikaciju opskrbnih pravaca.

- Mi smatramo da će u sljedećim danima biti nastavljeni razgovori ministara energetike i mi očekujemo pozitivan dogovor koji bi omogućio realizaciju projekta za koji je, podsjećam, Europska komisija dala 101 milijun eura, a odgovarajući brod je nabavljen - istaknuo je Plenković.

Orban je naglasio kako plin u mađarskom energetskom sustavu ima sve manju ulogu jer trenutno grade nuklearnu elektranu, a okreću se i solarnim eletranama te je stoga ulazak Mađarske u LNG terminal pitanje cijene. Složio se s Plenkovićem da taj projekt ima regionalnu važnost, ali što se tiče Mađarske, njima to nije na prvom mjestu.

- Plin najjeftinije nabavljamo od Rusa preko cjevovoda, drugi najjeftiniji je iz Rumunjske i tamo se gradi interkonekcija s mađarskim sustavom. Treća najjeftinija opcija je iz Slovačke, a Hrvatska je tek četvrta. Sve se vrti što se nas tiče oko cijene. Ako možemo iznaći poslovni model koji je povoljan za Mađarsku, moći ćemo surađivati - rekao je Orban.

Što njegov dolazak konkretno znači za hrvatsku pojašnjava politički analitičar Žarko Puhovski: “To u ovom trenutku ne znamo točno, no vrijeme će pokazati je li svojim dolaskom prihvatio vraćanje šefa MOL-a na listu Interpolove tjeralice ili pak želi pritisnuti Hrvatsku da prestane proganjati Hernadija”. Dodaje kako je pozitivno što je Mađarska povukla blokadu hrvatskog pristupa Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). S obzirom na to da se Viktor Orban preobratio iz liberala u konzervativnog desničara, ne treba čuditi što nije imao dobre odnose s našom Kukuriku vladom.

Njegova preobrazba se odrazila i na njegovu stranku Fidesz, koju vodi od 1993. Godinu dana nakon toga jedva su na parlamentarnim izborima prešli izborni prag, no 1998. Orban prvi put postaje premijer. Mandat je odradio u cijelosti, no nije se ni po čemu posebno istaknuo. Svjetska kriza 2008. po drugi put ga je lansirala na čelo vlade, no tad je bio spreman. Napravio je temeljitu kadrovsku čistku i na sva vodeća mjesta u državi postavio svoje ljude. Dobio je i dvotrećinsku većinu u parlamentu te je bez poteškoća mijenjao ustav. Tako je Orban Mađarsku, kao članicu EU-a, uspio okrenuti Putinovoj Rusiji. Glasače je pridobio jer je Mađarsku uspio ekonomski stabilizirati.

Iako je 2010. smanjio poreze, kao i cijenu struje, plina i stanovanja, istodobno se povećao jaz između bogatih i siromašnih. Posebno su profitirali njegovi prijatelji i obitelj. Tako je, primjerice, njegov školski kolega Lorinc Meszaros tvrtku za montiranje grijanja doveo umalo do bankrota. Danas je jedan od dvadeset najbogatijih Mađara. posjeduje lanac hotela i građevinsku tvrtku koja se “proslavila” gradnjom pruge do sela u kojem Orban ima ljetnikovac, a njome se rijetki voze. 


- Na uspjehu sam zahvalan dragom Bogu i Viktoru Orbanu - hvali se javno Meszaros. Tvrtka Orbanova zeta je sa zaradom od 10.000 eura godišnje, otkako je Orban na čelu Vlade, dogurala do ugovora vrijednih 65 milijuna eura. Ugrađuje LED rasvjetu. Sjećamo se da su se i u Hrvatskoj gradili čudni izlazi autoputa, poput Vučevice. No čemu neprofitabilne ceste iz 2004. bilo je jasno kad se doznalo da je taj izlaz najbrži put do Dugobaba - sela Sanaderovih roditelja. Kome je Orban po modelu vladanja najbliži u Hrvatskoj, pojašnjava politički analitičar Žarko Puhovski:

- Ne možemo ga usporediti s ni jednim našim premijerom zato što mu je po modelu vladanja najsličniji bio Franjo Tuđman. Funkcionira po modelu pluralističkih izbora, a onda je vlast sveo na sebe. To se zove demokratura. I Tuđman je negirao bitne elemente vladavine prava.

"Tradicionalno dobri odnosi"

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i mađarski premijer Viktor Orban potvrdili su u ponedjeljak u Zagrebu "tradicionalno vrlo dobre i prijateljske odnose", kaže se u priopćenju iz Sabora objavljenom nakon njihova sastanka.

Orban boravi u radnom posjetu Hrvatskoj, u okviru summita Srednjoeuropske inicijative koji se u ponedjeljak i utorak održava u Zagrebu.

"Na sastanku je potvrđeno da su bilateralni odnosi Hrvatske i Mađarske tradicionalno vrlo dobri i prijateljski te vrlo razvijeni na brojnim područjima, poput kulture, manjina, unutarnjih poslova, obrane, prometa, gospodarstva i energetike", kaže se u priopćenju. 

Dodaje se da je novi zamah ostvaren u parlamentarnoj suradnji te su pozdravljene do sada ostvarene aktivnosti – od razmjene posjeta na svim razinama, zajedničkog posjeta predsjednika dvaju parlamenata hrvatskoj manjini u Pečuhu i mađarskoj manjini u Osijeku, zajedničkog pokroviteljstva predsjednika dvaju parlamenata znanstvenom skupu u povodu obilježavanja 150 godina Hrvatsko-ugarske nagodbe do suradnje u okviru twinning projekata.

Sugovornici su se suglasili da će novi zamah u parlamentarnoj suradnji pridonijeti svekolikom razvoju političkih odnosa te suradnje na brojnim područjima od zajedničkog interesa. 

Razmijenjena su mišljenja i o aktualnim temama u Europskoj uniji i u jugoistočnoj Europi, dodaje se u priopćenju.