Nakon što mjesecima odbija otkriti autore lexa Agrokor, Martina Dalić tvrdi kako "niti u jednom zakonu dosad, koliko god ih ima u javnom sustavu, nije se govorilo o imenima ljudi koji su radili na njegovoj pripremi".
Ne samo da ne želi otkriti tko je pisac lex Agrokora, već poručuje da to nije uobičajeno. I ne samo da nije uobičajeno, nego potpredsjednica Vlade rezolutno na Novoj TV tvrdi kako "niti u jednom zakonu dosad, koliko god ih ima u hrvatskom javnom sustavu, nije se govorilo o imenima ljudi koji su radili na njegovoj pripremi".
Dobro ste pročitali: baš ni na jednom, "koliko god ih ima u javnom prostoru".
Osim, eto, na Obiteljskom zakonu, čije je autore još u veljači ove godine otkrila sama ministrica obitelji Nada Murganić.
To joj je, naravno, kasnije dobro poslužilo da sa sebe skine odgovornost za mnoge sporne odredbe zbog kojih se nedavno našla na udaru javnosti, pa i na udaru samog premijera koji je privremeno povukao njezin prijedlog.
Izvlačenje i laganje
Martina Dalić, kao potpredsjednica Vlade, mjesecima se nalazi pod pritiskom javnosti da otkrije autore lexa Agrokor. Ali svejedno ne posustaje u izvlačenju, izmotavanju, a kako vidimo i brutalnom izmišljanju razloga zbog kojih javnost ne bi dobila informaciju o tome tko je smislio taj zakon.
Možda bi se nekom amateru i slučajnom prolazniku kroz politiku moglo oprostiti to što nas uvjerava da se "niti u jednom zakonu, koliko god ih ima u hrvatskom javnom sustavu" ne otkrivaju autori zakona. Međutim, Dalić je bivša ministrica financija i sadašnja potpredsjednica Vlade.
Ona bi trebala znati o čemu govori.
Čime je njezin krimen, naravno, još veći.
Krši Ustav
Suspektno je i to što Dalić, a na to je upozorio i Faktograf, zaboravlja i na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i na članak 39. Ustava u kojem, među ostalim, stoji da se "jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti".
Međutim, što je interes javnosti da se otkriju autori lexa Agrokor veći, to je sklonost ministrice Dalić, premijera Plenkovića i čitave Vlade da se ti podaci objave sve manji. Pa se ide i do takvih falsifikacija poput one da se autori zakona nikada ne otkrivaju.
"To se nikad ne radi jer ne postoji interes, ali kad postoji javni interes, onda ste ga, poštovana pp Vlade, dužni dati. Podsjećam na određenje pojma 'informacija' iz ZPPI-ja", upozorio je jutros na Twitteru Vedran Đulabić, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ali informacije i dalje nema. I sumnja i dalje jača.
I što se Vlada više izvlači, to se lex Agrokor jače nad nju nadvija kao mač koji bi je mogao svakoga trena stajati glave.
Obit će nam se o glavu
Ako Dalić tako rezolutno odbija otkriti pisce zakona, o kojima je javnost već informirana preko blogova Ivice Todorića, onda je sve jasnije da se time prikrivaju sumnjive radnje, sukob interesa, muljaža i tko zna što još.
Vlada je već stala iza tog zakona, usvojio ga je i Hrvatski sabor, skupa s Mostovcima, zakon je prošao proceduru, zakon je u primjeni, zakon je diskutabilan iz mnogo aspekata i taj zakon bi se mogao hrvatskoj državi ubrzo obiti o glavu.
Pa zašto onda ne smijemo znati tko ga je napisao?
Lex nije normalan
Dalić vjeruje da je to normalno. Ali lex Agrokor nije normalan zakon jer se odnosi na najveći koncern u Hrvatskoj, nadovezuje se na najveću aferu u hrvatskoj povijesti i preuzima na sebe najveći rizik.
Lex Agrokor srušio je već mnoge norme, pregazio barem dva zakona, onaj o stečaju i predstečajnoj nagodbi, pokazao se većim od čitave države, a po Martini Dalić, sada je i iznad Zakona o pravu na pristup informacijama, pa i čitavog Ustava.
I mi još uvijek ne smijemo znati tko su njegovi autori.
Tko zna, možda bismo im poželjeli dati odlikovanja, podići spomenik, dati orden, možda i povlaštenu mirovinu. Zašto onda ne smijemo znati tko su spasitelji Hrvatske?
Dok Istražno povjerenstvo Hrvatskog sabora pokušava rekonstruirati rast i propast Agrokora, javnost ne smije saznati tko je pisao zakon o spasu Agrokora.
Može samo zaključiti da Martina Dalić zna zašto želi sakriti nešto tako važno. I time samo potvrđuje sumnje da se do tog zakona došlo sumnjivim kanalima i procesima. Da se u njemu krije potencijalni sukob interesa.
