Sovjetska vojska oslobodila je 27. siječnja 1945. logor smrti Auschwitz-Birkenau, koji je postao simbol holokausta, najdublje točke ljudske depresije u povijesti
PIŠE: ILAN MOR
Nakon 80 godina: Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta – 'nikad više' je sad!
U studenom 2005. Ujedinjeni narodi odabrali su 27. siječnja kao svjetski dan sjećanja na žrtve holokausta.
U listopadu 2023. Ujedinjeni narodi zakazali su u moralnom smislu. Njihova reakcija na strašni masakr koji je Hamas počinio 7. listopada kosi se s njihovim mandatom za promicanje ljudskih prava.
Međunarodni dan sjećanja na holokaust pravo je vrijeme da se prisjetimo njegovih žrtava. Imperativ „ZACHOR – sjeti se” vrlo je važno načelo judaizma.
Moramo se prisjetiti kako ne bismo zaboravili. Ne smijemo zaboraviti počinitelje, a još manje njihove žrtve, koje su bile izložene kleveti, demonizaciji i dehumanizaciji kako bi se opravdao genocid.
Holokaust je bio prekretnica u povijesti čovječanstva. Nakon njega više ništa nije bilo kao prije.
Jedinstvenost holokausta počiva na dvama elementima: prvi je lov na Židove prema dobro organiziranom i sustavnom planu, a drugi razmjeri industrije smrti.
Naša sjećanja na uništavanje i propast tijekom holokausta blijede i stoga se moramo prisjetiti. Ne smijemo zaboraviti da holokaust nije započeo u Auschwitzu, Majdenaku, Jasenovcu (u Hrvatskoj) ili drugim logorima smrt.
Njegovi počeci leže u antisemitizmu, najstarijoj i najpostojanijoj te ujedno najsmrtonosnijoj mržnji koja predstavlja jedan posve poseban, zlonamjeran oblik iracionalne mržnje i predrasuda prema Židovima.
Holokaust je započeo izjavama ili postupcima protiv Židova na radnim mjestima i sveučilištima, bacanjem kamenja na židovske trgovine, pljuvanjem Židova na ulicama gradova itd. U Auschwitzu se Židove ubijalo zbog antisemitizma.
Za nas Izraelce, za židovske zajednice diljem svijeta i ljude koji poštuju moralne vrijednosti Dan sjećanja na žrtve holokausta ove je godine dobio novo i bolno značenje.
Osamdeset godina nakon holokausta jasno je da je do strašnih događaja u Izraelu 7. listopada došlo u kontekstu širokog i organiziranog antisemitskog govora u javnosti u cijelom svijetu, uključujući muslimanski i arapski svijet.
Poseban izvor mržnje protiv Židova i židovske države može se pronaći u obrazovnom sustavu palestinskog stanovništava na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze (pročitajte povelju Hamasa iz 1988.).
Kao i holokaust, masakr od 7. listopada nije se dogodio „u vakuumu”, kako je to sramotno rekao Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a, umanjujući strahotu događaja – kontekst masakra nije bio politički već isključivo antisemitski i rasistički.
Demonstracije koje se diljem svijeta održavaju za „oslobođenje Palestinaca od rijeke do mora” zapravo daju legitimitet etničkom čišćenju Židova. Drugim riječima, Izrael je nezakonita država koja nema pravo na postojanje.
To je pravi kontekst u kojem su se odvili događaji 7. listopada.
Oni koji su preživjeli holokaust i žive u zapadnom Negevu i u nekoliko od 30 zajednica napadnutih 7. listopada ponovno su svjedočili strahotama za koje se svijet zakleo da se „nikad više” neće dogoditi.
Steffan Seibert, njemački veleposlanik u Izraelu, dao je sljedeću izjavu u jednom intervjuu:
„Nedavno sam upoznao jednu stariju ženu koja je preživjela holokaust. Govorila je o svojem unuku koji je otet i zadržan u Gazi. Preživjela je holokaust i sada mora proživljavati strahotu da joj je unuk otet i da ga protiv njegove volje drže negdje u Gazi. To se ne može opisati.”
Izrael je od svojeg osnutka izložen diskriminaciji u Ujedinjenim narodima i otvoreno neprijateljskom stavu koji su brojni uredi i agencije te organizacije zauzeli prema njemu.
Osim toga, danas su mnogi Izraelci ponovno iznenađeni i zgroženi jer svjedoče moralnoj propasti UN-a i njegovih visokorangiranih službenika, od glavnog tajnika i čelnika UN-ovih organizacija kao što su UNICEF, UN Women i WHO do visokorangiranih upravnih službenika UN-a. Oni se ne daju zbuniti strašnim slikama i videozapisima koji se uživo prenose s kamera na tijelu terorista.
Ujedinjeni narodi svojim zakazivanjem u moralnom smislu podržavaju ciljeve Hamasa i njegova sponzora Irana, koji žele uništiti ne samo Izrael već i cijeli slobodni svijet.
Masakr od 7. listopada koji se dogodio prije tri mjeseca i Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta koji danas obilježavamo ponovno nas bolno podsjećaju da antisemitizam nije mrtav, nije nestao. Prisutan je u mržnjom ispunjenim tiradama na internetu o zločinima iz mržnje, u napadima na Židove, njihovu imovinu i institucije te u oskvrnućima sinagoga, groblja i spomenika.
Pokret za poricanje holokausta, kao „vrh” starog i novog antisemitizma, vjeruje da je holokaust prijevara, što nije samo napad na židovsko pamćenje i ljudsko dostojanstvo. Riječ je o međunarodnoj kriminalnoj zavjeri za zataškavanje najgorih zločina u povijesti.
Posve je jasno što su ciljevi poricanja holokausta: od poricanja genocida nad židovskim narodom preko poricanje da se genocid ikada dogodio do optužbi da je riječ o obmani koju su izmislili Židovi.
Jasno je da se treba suprotstaviti izazovu antisemitizma i poricanja holokausta.
Nažalost, nevjerojatno je da to danas uključujuće i iskrivljavanje i poricanje zvjerstava počinjenih 7. listopada, koje su ubojice sami dokumentirali.
Danas, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta i u kontekstu strašnog masakra počinjenog 7. listopada, postavlja se sljedeće pitanje: Je li svijet zaista izvukao i prihvatio pouke iz holokausta?
Osamdeset godina nakon holokausta mnoge zemlje u svijetu još se uvijek ne izjašnjavaju o prijetnjama Irana protiv Izraela te i dalje šute u pogledu zvjerstava koje je Hamas u crnom listopadu počinio protiv građana Izraela.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta mora nas ove godine više no ikad jasno podsjetiti na ono što se može dogoditi svijetu koji gleda i ništa ne poduzima.
Nikad više je sad.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
