Netko o financijama uči prije, netko poslije, netko počne dobivati džeparac od prvog osnovne, a netko od prvog srednje. Ima djece koja dobivaju sve što požele, no ima i one koja naporno štede jer sama žele ili moraju ostvariti svoje snove. Ne postoji pravilo kad će netko i kako početi graditi odnos s novcem, a odgovorno postupanje s osobnim financijama vještina je koju bi vjerojatno svi roditelji voljeli usaditi svojoj djeci. Mnogi to najprije rade s džeparcem.

- Dobivanje džeparca u tinejdžerskoj dobi vrlo je važno jer djeca i mladi koji dobivaju određen iznos novca na raspolaganje za određeno vrijeme bolje upravljaju svojim novcem i stječu ispravnije financijsko ponašanje i navike. Džeparac je najbolji način da se djeca i mladi nauče upravljati vlastitim novcem i štedjeti kako bi ostvarili svoje financijske ciljeve - objašnjava nam Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa.

Čini se da važnost džeparca prepoznaju mnogi roditelji u Hrvatskoj jer čak 80% naših tinejdžera prima džeparac, a iznos koji dobivaju doseže do 50 eura mjesečno, potvrdilo je 69% njih u najnovijem istraživanju financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj, koje su proveli Hrvatska udruga banaka (HUB) i Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje. Taj se iznos u odnosu na 2020. godinu smanjio oko 17 eura, kad je iznosio do 67 eura.

Za savjet se obraćaju roditeljima

Međutim, džeparac je tek dio financijske edukacije te ne treba zanemariti to da su tinejdžeri i mladi ljudi primorani učiti o financijama u sve složenijem svijetu koji se brzo i stalno mijenja. A za razliku od prijašnjih generacija, današnja mladež istodobno je suočena s previše i premalo informacija.

Naime, iako internet pruža bespuće podataka, čini se da, kad je o novcu riječ, samo 5% tinejdžera u Hrvatskoj vjeruje online izvorima, tvrdi istraživanje financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj. Također, osim što bi se malo njih oslonilo na internet, rijetki bi za savjet o novcu pitali banku (3%), a još bi manje njih pitalo prijatelje (2%) ili nastavnike u školi (1%). Oni na koje se najviše oslanjaju za savjet su roditelji (75%).

Oslanjanje na roditelje nije zapravo toliko iznenađujuće ako pretpostavimo da se većina upoznaje s novcem još u djetinjstvu, pod nadzorom roditelja. Ipak, treba imati na umu da mnogi roditelji nisu stručnjaci za financije te nerijetko i sami imaju probleme s tom temom.

- Istraživanje je pokazalo da se čak 63% tinejdžera slaže s tim kako novac postoji da bi se trošio i, iako to nije dobar stav, zanimljivo je da je gotovo identičan stavu odraslih. Naime, rezultati istraživanja OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) financijske pismenosti građana Hrvatske iz 2019. pokazali su da se 60% odraslih slaže s tvrdnjom kako novac postoji da bi se trošio - ističe Ralašić i dodaje kako bi zbog ovoga roditelji trebali usvojiti zdrave financijske navike, ne samo zbog sebe nego i zbog djece.

Vrlo su zabrinuti za budućnost

Osim stavova, roditelji često na djecu prenose novčane brige, pa se tako 88% tinejdžera izjasnilo kako brine o svojoj financijskoj budućnosti, a kao najveće brige navode nemogućnost plaćanja troškova samostalnog života i nemogućnost pronalaska dobro plaćenog posla.

- To je manje nego u istom istraživanju iz 2020., kad je njih 92% bilo zabrinuto. Zabrinutost za financijsku budućnost potvrđuje nam da su tinejdžeri svjesni kako odrasli imaju poteškoća s plaćanjem svojih troškova, odnosno da njihova mjesečna primanja nisu dovoljna za sve životne troškove - kaže naša sugovornica.

Moguće je da je ta svjesnost jedan od ključnih razloga zbog kojih se pozitivne promjene vide i u financijskom znanju i ponašanju tinejdžera. Konkretnije, istraživanje je zabilježilo značajan rast financijskog znanja - za čak 17% u odnosu na prije tri godine te porast odgovornosti pri upravljanju novcem u obliku štednje (5% više nego u 2020.). Ovdje je zanimljivo i to da njihovi najvažniji financijski ciljevi uključuju posjedovanje vlastitog automobila (72%) te stjecanje financijske neovisnosti o roditeljima (71%). 

Pristup financijskim uslugama je važan

Što se tiče financijske uključenosti, istraživanje je pokazalo da 53% tinejdžera ima otvoren račun u banci, što je 2% više nego 2020. Ralašić se nada da će taj broj s godinama rasti jer posjedovanje bankovnog računa ima razne koristi. 

- U pravom kontekstu, pristup financijskim uslugama, poput računa u banci, povećava financijsku pismenost mladih pridonoseći pritom odgovornijem financijskom ponašanju, u skladu s njihovim potrebama i dobi. Danas postoje tekući računi namijenjeni mlađima od 18 godina, koji može otvoriti roditelj, odnosno zakonski zastupnik ili skrbnik; oni mladima na tekući račun mogu uplaćivati džeparac, čime ih ujedno uče odgovorno upravljati svojim novcem. Prva bankarska usluga s kojom će se s susresti jest debitna platna kartica vezana za tekući račun, pa je dobro naučiti služiti se njome i prije primanja plaće kao redovitog prihoda - predlaže naša sugovornica.

Također, od onih koji imaju otvoren račun u banci 50% koristi se mobilnim bankarstvom, što je 17% više nego 2020. godine. 

- Pristup mladih financijskim uslugama zbog digitalizacije financija će rasti, što će biti posebno korisno za one koji žive u ruralnim područjima. Taj pristup donosi koristi, ali i predstavlja rizik za mlade ljude. Zato korištenje digitalnih financijskih usluga moraju pratiti digitalna i financijska edukacija te odgovarajuća razina zaštite potrošača - zaključuje Ralašić.

Financijsko znanje tinejdžera je u porastu

Za kraj smo izdvojili neke od najvažnijih rezultata istraživanja financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj, koje su u ožujku ove godine proveli HUB i Štedopis, a detaljnije o ovom istraživanju možete pročitati ovdje.