Dio čeljusti koji su arheolozi pronašli u spilji na sjeveru Izraela pripadao je homo sapiensu koji je puno ranije otišao iz Afrike nego se dosad smatralo. No, genetika pokazuje da ti ljudi nisu naši preci
Najstariji tragovi ljudi otkrili: Puno ranije otišli smo iz Afrike
Izraelski znanstvenici otkrili su dosad najstarije fosilne ostatke modernog čovjeka koji su pronađeni izvan Afrike, a ovaj veliki nalaz pokazuje da je homo sapiens napustio afrički kontinent puno ranije nego se dosad vjerovalo.
Spilja Misliya na sjeveru zemlje danas je urušena, no koristila se stotinama tisuća godina, a arheolozi znaju i da su u njoj boravili ljudi. Svi tragovi upućuju da se radilo o lovcima-sakupljačima koji su lovili životinje poput jelena lopatara, gazela ili tura te drugih manjih životinja. Iz ostataka su otkrili i da su stanari spilje uvijek palili vatre na istim mjestima te da su imali kamena oruđa kakva su nastala u Africi prije 300.000 godina. Takve alate koristili su ljudi i neandertalci.
Zbog toga je bilo ključno otkriti koja je vrsta ljudi živjela u spilji te su nastavili istraživati, prenosi NPR.
- Među životinjskim kostima i raznim alatima pronašli smo dio čeljusti jednog čovjeka - rekla je Mina Weinstein-Evron sa Arheološkog instituta Zinman. Radilo se o lijevom dijelu gornje vilice s netaknutim dijelovima nosne šupljine i jagodične kosti, a cijeli je dio izgledao slično nama. Na vilici su bili i zubi, a detaljna analiza kostiju potvrdila je da se radilo o homo sapiensu. Kosti su bile stare između 177.000 i 194.000 godina - najstariji fosil modernog čovjeka izvan Afrike.
Dosad se vjerovalo da su moderni ljudi s migracijom iz Afrike započeli prije 120.000 godina, zbog čega je ovo iznimno vrijedan nalaz i pokazuje da je bilo puno migracijskih valova iz Afrike koji su počeli vrlo rano u našoj evoluciji. Paleoantropolog Rick Potts iz Smithsoniana pojašnjava kako su skupine ljudi najvjerojatnije u različitim vremenima krenule u istraživanja novih krajeva.
- Nisu imali karte i nisu znali kamo idu i jesu li u Africi ili gdje. Vjerojatno su slijedili bolje izvore hrane ili lovišta. No, ovakva istraživanja vjerojatno su bila dio 'kolonizacijskog procesa koji je propao' - pojasnio je. Naime genetski dokazi pokazuju da su ove skupine izumrle s vremenom, a ljudi koji su danas živi potomci su skupine koja je Afriku napustila prije 60.000 godina.