Mnogima se neko vrijeme zameo trag, neki su rezani na manje komade, mnogi su bili dio kaljevskih obitelji, ukradeni, poklanjani, uglavnom povijest dijamanata ponekad podsjeća na krimić
ASTRONOMSKE CIFRE
Najskuplji dijamanti na svijetu: Nećete vjerovati koliko vrijede
Vrijednost dijamanata se mjeri u karatima, a neka od najboljih nalazišta nalaze se u Africi. Draguljarske kuće u potrazi su za primjercima koji su veliki i čisti, a neki znaju imati i nijanse, radi specifičnog kemijskog sastava tla.
Iako danas ima sintetičkih dijamanata, proizvedenih na umjetan način, povijest pamti one prirodne koji su nerijetko bili na listi želja vodećih vladara i članova kraljevskih obitelji.
Najskuplji dijamanti na svijetu obično se cijene na temelju njihove rijetkosti, veličine, kvalitete i često povijesne vrijednosti.
Dijamant Koh-i-Noor - neprocjenjiv
Koh-i-Noor je jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih dijamanata u svijetu. Ime 'Koh-i-Noor' dolazi iz persijskog jezika i znači 'Planina svjetlosti' te se smatra da je stariji od 5.000 godina.
Koh-i-Noor ima bogatu povijest promjena vlasništva. Dijamant je bio u posjedu različitih indijskih vladara, uključujući Mugal carstvo. Tijekom britanske kolonijalne ere, postao je dio krune, jer je 1850. darovan britanskoj kraljici Viktoriji.
Danas se Koh-i-Noor nalazi u britanskoj krunskoj kolekciji i izložen je u 'Tower of London'. Međutim, postoji kontroverza oko vlasništva dijamanta jer mnogi tvrde da bi trebao biti vraćen Indiji, smatrajući ga kulturnim blagom koje im je bilo oduzeto tijekom kolonijalne ere.
Upravo radi toga, ovaj dijamant nije 'sudjelovao' u krunidbi Kralja Charlesa, kako ne bi izazvali diplomatski spor. Naime, Koh-i-Noor ne samo da je izuzetno vrijedan, već je i kulturološki važan simbol indijske povijesti i kulture.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:32
Dijamant Cullinan - 360 milijuna eura
Veličanstveni dijamant Cullinan – najveći dijamant ikada pronađen – također je dio kolekcije britanskih kraljevskih dragulja. Nađen je u blizini Pretorije u današnjoj Južnoafričkoj Republici 1905. godine, a ime je dobio po predsjedniku rudarske kompanije Thomasu Cullinanu. U neobrađenom stanju težio je 3106 karata i bio velik 10,1 x 6,35 x 5,9 cm.
Brušenje ovog izvanrednog dijamanta bio je veliki izazov. Poslan je vodećim rezačima dijamanata tog vremena, Aschersu iz Amsterdama. Trebalo je četiri dana da se pripremi utor za nož za rezanje, no prvi je udarac slomio nož, a ne dijamant.
Tijekom sljedećih osam mjeseci, tri čovjeka su radila 14 sati dnevno kako bi izrezala i polirala devet velikih dijamanata koji su nastali od originala. Svaki od komada dobio je broj od I do IX, a i danas nose ta imena. Na koncu je nastalo 97 malih plus nekoliko nebrušenih.
Nakon smrti kralja Edwarda 1910., kralj George V dao je postaviti Cullinana I i II u Suvereno žezlo i Carsku državnu krunu. Oba ova kamena su i danas u njihovoj kolekciji. Preostale numerirane dijamante zadržao je Aschers kao plaću za svoj rad.
Cullinan VI i VIII kasnije je privatno donio kralj Edward VII kao dar za kraljicu Alexandru, a ostale je kupila južnoafrička vlada i dala ih kraljici Mary 1910., u znak sjećanja na inauguraciju Unije. Oporučeno su ostavljeno kraljici Elizabeti II 1953. godine.
Dijamant Hope - 228 milijuna eura
Ovaj 45,52-karatni sivkasto-plavi dijamant ima ludu povijest i fascinantnu kombinaciju fizičkih svojstava. Priča počinje s Tavernier Blue, plavim dijamantom od 115 karata koji je donesen iz Indije u Francusku, a kupio ga je Kralj Sunca, Luj XIV., 1673. godine. Kamen je potom izrezao njegov kraljevski draguljar u 69-karatni French Blue dijamant te je ukrašen zlatnom podlogom koja je pojačala dojam sjaja.
Potom je ukraden tijekom Francuske revolucije 1792. godine, no dvadeset godina kasnije, manji (iako još uvijek spektakularan) plavi dijamant od 45 karata pojavljuje se u Londonu. Bio je to bitan trenutak - samo nekoliko dana nakon što je prošao rok od dvadeset godina zastare za zločine počinjene tijekom Francuske revolucije. Međutim, malo je informacija o tome tko ga je ponovo brusio.
Prvo spominjanje sljedećeg vlasnika dijamanta nalazi se u unosu kataloga zbirke dragulja iz 1839. poznatog Henryja Philipa Hopea, čovjeka po kojem je dijamant dobio ime. No, katalog ne otkriva gdje ili od koga je Hope nabavio dijamant niti koliko ga je platio.
Harry Winston Inc. iz New Yorka kupio je dijamant Hope 1949. godine, a desetak godina kasnije donirali su ga Hope Institutu Smithsonian i gotovo odmah veliki plavi kamen postao je njegova glavna atrakcija. Plava boja dijamanta pripisuje se tragovima bora u kamenu.
Dijamant De Beers Centenary - 91 milijun eura
Ovaj je primjerak otkriven kao neobrađeni dijamant od 599 karata u rudniku De Beers Premier u Južnoj Africi u srpnju 1986., iako je predstavljen tek kao dio proslave stote obljetnice, dvije godine kasnije. To je treći najveći dijamant ikada pronađen u rudniku Premier.
Zadatak brušenja i poliranja Centenary Diamonda dobio je Gabi Tolkowsky, jedan od najboljih rezača dijamanata na svijetu. Radio je u posebno dizajniranoj podzemnoj sobi u De Beersovom laboratoriju za istraživanje dijamanata u Johannesburgu.
Prvi koraci u procesu rezanja bili su napravljeni ručno, kako bi se izbjegle negativne posljedice od topline ili lasera koji bi utjecali na dijamant. Za ovaj korak trebalo je nevjerojatnih 154 dana. Potom su napravili 13 skica za dijamante koje će izrezati ih predstavili upravi De Beersa, koja je na kraju odlučila modificirati oblik srca za Centenary Diamond.
The Pink Star dijamant - 65 milijuna eura
Kompanija De Beers pronašla je ovaj dijamant, koji je u neobrađenom stanju težio 132,5 karata, 1999. godine u jednom od svojih rudnika u Južnoj Africi. No, posebna nije bila samo veličina, već i fascinantna, neobična boja. Radi se o nijansi Fancy Vivid Pink koja je vrlo rijetka, a naročito u dijamantu ove veličine.
Potom je kamen od De Beersa kupila kompanija Steinmetz Diamonds, gdje je proces brušenja trajao čak 20 mjeseci, a na projektu je radilo 8 stručnjaka. Čak i za rijetke dijamante, ovo je jako dugo vrijeme. Od oblika, odabrali su onaj ovalni - finalni dijamant ima 59,60 karata te besprijekornu ocjenu čistoće.
Steinmetz je 2007. prodao je dijamant anonimnom kupcu za nepoznatu sumu, no nakon toga našao se u vlasništvu aukcijske kuće Sotheby's. Na prodaji se našao 2017. godine, kada ga je kupio Dr. Henry Cheng Kar-Shun, predsjednik draguljarnice Chow Tai Fook te preimenovao u CTF Pink Star u znak sjećanja na svog oca, pokojnog dr. Cheng Yu-Tunga.
The Regent Diamond: 56 milijuna eura
Ovaj dijamant pronađen je 1715. u rudniku Parteal u južnoj Indiji. Bio je težak 410 karata te ga je kupio tamošnji političar Thomas Pitt. Nekoliko godina kasnije prodao ga je Philippeu, vojvodi od Orleansa i regentu Francuske, koji ga je dao izrezati u briljantni dizajn i to Londonu, smanjivši ga na 140,50 karata.
Dijamant je dobio ime Regent i uvršten je u kraljevsku kolekciju Francuske. Louis XV ga je nosio na svojoj kruni za svoju krunidbu 1722. godine, a Marie-Antoinette ga je često nosila kao ukras.
Godine 1792. dijamant je ukraden, ali je pronađen kad ga je francuska vlada založila za financiranje talijanske kampanje kojom je zapovijedao general Bonaparte te ga je pet godina kasnije otkupio Bonaparteov prvi savjetnik. Car ga je dao postaviti na korice svog mača i nosio tijekom krunidbe 1804. Neko je vrijeme dijamant bio u Austriji, no vraćen je Francuskoj te je sada dio postava u pariškom Louvreu.
Dijamant Oppenheimer Blue - 52.62 milijuna eura
Ime je dobio po prvom vlasniku, Sir Philipu Oppenheimeru, članu obitelji Oppenheimer koja je vodila tvrtku De Beers Mining Company i njezinu podružnicu Diamond Trading Company od 1929. do 2012. godine.
Bio je prije stotinjak godina jedna od ključnih osoba za dijamante na svijetu te je 1934. godine došao do izvanrednog, plavog primjerka.
Pronađen je u rudniku Premier Diamond Mines, koji pripadaju De Beersu, a koji je Sir Philip dao oblikovati u pravokutni dijamant sa smaragdnim brušenjem.
Evo kako danas izgleda tržište dijamanata
Infografika pokazuje kako danas izgleda svjetsko tržište dijamanata. Rusija je na samom vrhu zemalja, a u 2021. godini proizvodnja u toj zemlji iznosila je 32%.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
