Istraživanje Sveučilišta u Washingtonu predviđa značajan pad broja stanovnika, a smatraju da su razlozi povezani s boljom edukacijom djevojaka te boljim pristupom kontracepciji
PROGNOZE STRUČNJAKA
Najavili: Svjetska populacija će nakon 2064. g. početi padati
Nakon dva stoljeća velikog rasta, ljudska populacija će početi opadati nakon 2064. godine. To je dobra vijest iz brojnih razloga, a najvažniji je taj što pokazuje povećanje edukacije djevojaka i žena, piše BigThink.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovo su simptomi trudnoće
Pokretanje videa...
02:06
Te tvrdnje objavili su znanstveni stručnjaci sa Institute for Health Metrics and Evaluation (IHME) na Sveučilištu u Washingtonu, a rezultate njihove studije objavio je ugledni časopis Lancet.
Tim predviđa da će globalna populacija dosegnuti vrhunac od 9,7 milijardi do 2064. godine, a tada će do kraja stoljeća pasti na 8,8 milijardi. To je suprotnosti s predviđanjem UN - a te je za milijardu više ljudi nego što ih danas živi na Zemlji.
Naime, znanstvenici su promatrali tzv. totalnu stopu fertiliteta (TFR) koja bi za zadržavanje postojeće razine populacije morala iznositi 2,1 poroda po ženi. No zbog sve boljeg pristupa kontracepciji te dostupnog obrazovanja za djevojke i žene, smanjio se poticaj za rađanjem većeg broja djece.
U nekim regijama taj je pad dramatičan. Tako je, primjerice, U Španjolskoj i Italiji TFR 1,2, a u Poljskoj 1,17. Čak se i u inače plodnim regijama situacija mijenja. Žene u subsaharskoj Africi 2017. godine su u prosjeku rađale 4,6 djece, no predviđanja su kako će taj broj do 2100. - te godine pasti na 1,7. Niger ima najvišu stopu fertiliteta na svijetu, čak sedam poroda po ženi. Znanstvenici smatraju da će 2100.-te godine to pasti na 1,8 poroda.
Pad populacije sa sobom nosi velike financijske posljedice te znanstvenici upozoravaju kako bi se države već sad morale za to početi pripremati.
- Veliki pad radnog stanovništva čeka Kinu i Indiju, dok će u Nigeriji rasti broj radnika. Do 2100.-te Indija će još imati najveći broj radnika u populaciji, a slijede je Nigerija, Kina i SAD - napisali u autori studije raspravljajući o radno sposobnom stanovništvu u dobi od 20 do 64 godine.
Studiju je prokomentirao i dr. Richard Horton, glavni urednik Lanceta.
- Ona nudi viziju za radikalne promjene geopolitičke moći, izaziva mitove o imigraciji i podcrtava važnost zaštite i osnaživanja seksualnih i reproduktivnih prava žena. U povijesti ljudske civilizacije 21. stoljeće će donijeti revoluciju. Afrika i arapski svijet će oblikovati našu budućnost, dok će se utjecaj Europe i Azije smanjiti - kazao je Horton.
Populacija koja će se najbrže smanjiti uključuje Aziju i središnju te istočnu Europu. Japan se već godinama suočava s tim problemom i njegova će populacija sa 128 milijuna u 2017. godini do 2100.-te godine pasti na 60 milijuna, Tajland očekuje pad sa 71 na 35 milijuna, Portugal s 11 na pet milijuna, a Južna Koreja sa 53 na 27 milijuna.
Studija se fokusirala na ekspanziju, iako se nije bavila pitanjem kojom smo brzinom dostignuti sadašnju razinu. Nakon 350.000 godina ljudskog prisustva na Zemlji, dostigli smo populaciju od milijardu ljudi 1804. godine. Trebalo nam je još 123 godine da dođemo do druge milijarde, 33 godine do treće, a 14 godina do četvrte. Ako do kraja ovog desetljeća dostignemo osam milijardi, to znači da smo u samo jednom stoljeću učetverostručili populaciju.
To nisu održivi brojevi. Kao što je dokazala i pandemija, sustav dostave i zdravstva u mnogim državama se urušio, osobito u SAD-u. Zahvaljujući outsourcingu i zdravstvenom sustavu, financijska nejednakost razjeda američko društvo.
No stvaranje novog života je više biološki nego filozofski proces. Preživljenje je cilj svake vrste. Možda smo zahvaljujući kontracepciji i obrazovanju uspjeli ublažiti potencijalnu štetu prenapučenosti. Ili nam treba poštenija raspodjela resursa u svijetu, što je teško zamisliti u kapitalizmu, ili ćemo platiti cijenu zbog rađanja previše ljudi. Ovo posljednje možemo spriječiti ako imamo manje djece.
Stein Emil Vollset, profesor globalnog zdravlja u IHME i voditelj studije, ocijenio je dobrobiti i štete.
- Pad populacije s jedne strane dobra je vijest zbog smanjenja emisija ugljika i pritiska na sustav proizvodnje hrane, no zbog sve većeg broja starih i sve manjeg broja mladih ljudi javit će se ekonomski izazovi u društvima s manje radnika i poreznih obveznika. Sposobnost države da stvara bogatstvo i financira socijalne i zdravstvene sustave za starije time će se smanjiti - ističe Vollset.
Znanstvenici vjeruju da će u predstojećim desetljećima imigracija biti ključna tema. Usto, smatraju i da će manje površine Zemlje biti nastanjene jer će ljudi živjeti u financijski snažnijim regijama, no to se ionako očekuje zbog klimatskih promjena.
Zaključni komentar studije iznio je prof. Ibrahim Abubakar sa University College London.
- Distribucija radno sposobnog stanovništva biti će ključna u time hoće li čovječanstvo opstati ili nestati - kazao je Abubakar.
Ovisno o vašoj dobi, vjerojatno se nećete zamarati ovim problemom,. No vaša djeca i unuci sigurno hoće.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
