Nacrt novog zakona: Doktorske disertacije ubuduće će se javno objavljivati 30 dana do obrane

Na konferenciji 24sata Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska, među ostalim, govorio je i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te predstavio javnosti sve novosti o izmjeni Zakona o visokom obrazovanju. 

- Ova konferencija je hvalevrijedan projekt, treba diskutirati kakvo obrazovanje želimo. Ministarstvo je u zadnje 2 godine uložilo ogromne napore za obrazovnu reformu po svim linijama, od predškolskog odgoja do visokog školstva - kazao je Fuchs.  

PRATITE UŽIVO: Ministar Fuchs na konferenciji Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska 

- Jako puno je u protekle dvije godine medijskog prostora bilo okupirano sa situacijom izazvanom Covidom, organizacijom nastave na daljinu i slično. Ministarstvo je itekako radilo na čitavom nizu zahvata, pripremi onoga što je rezultiralo sa 7 i pol milijardi kuna ulaganja u obrazovni sustav. To uključuje dječje vrtiće, promjenu predškolskog odgoja... Dalje idemo u pokušaj povećanja obuhvata djece koja upisuju gimnazijske programe - kazao je ministar.

Između ostalog, komentirao je kako su ovim pripremama za izmjenu Zakona ujedno rađeni i veliki zahvati u zakonodavstvu, a dotakao se i pandemije koronavirusa.

-Reforma strukovnog obrazovanja, kurikulumu, rađeni su veliki zahvati u zakonodavstvu, kao i izmjena hrvatskog kvalifikacijskog okvira, čitav sustav je bio poprilično zakočen.  Tema je široka i opsežna. Vrlo često smo slušali komentare da se ministarstvo bavi isključivo pandemijom. Jesmo se bavili pandemijom, ali u isto vrijeme smo se bavili i ostalim segmentima. Upravo u toj pandemiji smo napravili vrlo dobar posao. Ministarstvo je razvilo komunikaciju sa školama i ravnateljima. U svakom trenutkom smo modelirali pristup mjerama u određenim dijelovima Hrvatske - pojasnio je Fuchs pa dodao.

PRATITE UŽIVO Šuica na konferenciji: 'ALMA je projekt koji će mladima pružiti priliku da uče u zemljama EU'

- Tijekom protekle dvije godine snimljeno je 7000 videolekcija. Trudili smo se da u sustavu bude što manje on-line nastave, a to smo i  uspjeli. Prema podacima UN-a prva smo zemlja unutar Europske unije po broju sati on-line nastave. Radili smo intenzivno, Vlada je povećala plaću za 4%, ali nažalost situacije vezana za najnovija zbivanja uvelike utječu na povećanja cijena. Promijenili smo i napravili smo ono što smo obećali, uklonili smo anonimno prijavljivanje. Ta mjera se vrlo često zlorabila. Prosvjetna inspekcija izlazi savjesno na sve prijave koje su utemeljene i potpisane. Izmijenjeni su brojni zakoni. Prošli tjedan je usvojen zakon o predškolsko obrazovanju koje bi trebalo donijeti izgradnju vrtića. Imali smo pored Covida i nesreću s dva razorna potresa pa smo dva poziva za bespovratna sredstva za obnovu obrazovnih ustanova. Potpisan je nedavno prvi ugovor o obnovi PMF-a. Radilo se i na projektu uvođenja cjelodnevne nastave - kazao je ministar. 

Ministar je također obznanio da je za izgradnju osnovnih škola osiguranu 2.28 milijardi kuna.

- Za samoizgradnju osnovno školskih objekata osigurano 2.28 mlrd. kuna, objava javnih poziva bit će negdje krajem šestog mjeseca. Trebalo je promijeniti zakon o predškolskom obrazovanju i zakon o obrazovanju. Imamo veliki broj učenika koji upisuje strukovne škole, gotovo njih 70 posto. Od tih 70% koji idu u strukovno škole gotov 85% njih ide na državnu maturu i idu na daljnje visoko obrazovanje što nužno nije dobro jer ostali segmenti ipak imaju jedan dio znanja koji ima fali u općim obrazovnim predmetnima. Njihov tempo studiranja nije tako dobra, iz tih redova se generira najveći drop out jer im fali općeg obrazovanja. Gimnazijski programi su preduvjet za način studiranja - rekao je.

Ministar Fuchs je također kazao kako je sadašnji Zakon o obrazovanju iz 2003. godine te da je zastario.

- Novi prijedlog zakona o obrazovanja i znanosti, akademska zajednica već godinama govori o donošenju novog zakonskog okvira, jer zakon koji sad imamo na snazi je iz 2003. godine. Neke od odluka su potpuno zastarjele i neupotrebljive. Ustavni sud je izrazio zabrinutost zbog toga. Imamo impresivan broj visokoškolskih institucija na broj građana RH. Zadnjih pet godina imamo drastičan pad studenata, izgubilo smo 16 000 studenata gotov 5% na našim sveučilištima, ali imamo veći broj zaposlenih. Oko 6% zaposlenih više govori nam da je razmjeran broj među manjih upisa na fakultete i zaposlenosti. Iako imamo broj studenata koji pada, broj studijskih programa raste. Na 27 studijskih programa već godinama nemamo upisanog niti jednog studenta. Nesrazmjer raspoloživih resursa karakterizira neadekvatno dodjeljivanje znanstvenih zvanja - kazao je.

Pojasnio je kako je neprihvatljivo da su istraživački i inovacijski potencijali znatno iznad prosjeka Europske unije te da je ulaganje u istraživanja vrlo neučinkovito jer u Hrvatskoj imamo niz istraživanja koji nisu niti jednom korišteni.

- Postoji veći problem, istraživački i inovacijski potencijali su znatno ispod prosjeka EU. Imamo prorektore koji su zaduženi za sustav inovacija, ali očito su se bavili drugim stvarima  jer smo treći najlošiji u Europskoj uniji. Izdvajanje iz BDP-a nije na razini na kojoj bi trebao biti. Ulaganje u istraživanje je relativno neučinkovito u Hrvatskoj, jer imamo veliki broj radova koji su objavljeni, a nisu korišteni niti jedan put.  Novina u zakonu je da to da rektori se biraju na jednokratni mandat od 6. godina bez mogućnosti ponavljanja, uvodi se kontrola pri osnivanju novih sveučilišta. Visoke škole postaju veleučilišta jer među njima ne postoje razlike osim količine odrađenih sati. Prijedlog je da se produži radni vijek nastavnika do 67. godine te da se omogući rad od 70. godine. Uvodi se digitalna diploma kao jedna od novina, javna objava doktorskih disertacija 30 dana prije javne obrane to će podići razinu doktorskih studija. Redovni studenti ne mogu biti u stalnom radnom odnosu, u takom odnosu mogu biti samo izvanredni studenti. Na jednom sveučilištu imamo 27 studenata koji su redovni studenti, a i u stalnom radnom odnosu su. Zbog toga smo uveli projekt digitalizacije sustava da bi imali uvid u takve segmente - kazao je Fuchs pa dodao.

- Treba poboljšati sustav nadzora na poštivanju zakonodavnih odredbi na učilištima jer je primjenom ovog zakona uočeno višegodišnje manjkavosti u sustavu. Novim prijedlogom zakona mijenja se Sveučilišni savjet i definira se Sveučilišno vijeće. Mogu reći da ima jako puno detalja u novom prijedlogu zakona. Bilo je naravno za očekivati da će se pojedinci ili skupine boriti protiv donošenja bilo kakvog novog Zakona. Jedino što se može reći je da su oni članovi akademske zajednice koji su se trudili svojim radom u postizanju odličnih rezultata, karijera i slično, ali za to nisu bili niti stimulirani, a niti baš adekvatno nagrađivani, i bili su sprječavani u napredovanju pa su godinama ostajali na istom znanstveno nastavnom radnom mjestu, ti ljudi su za to da se naprave promjene i da se uspostavi jedan normalna i transparentan, realan i pravedan sustav i ovog segmenta napredovanja. Svi oni ostali koji ovim promjenama ovakvog prijedloga zakona gube položaj, moć, utjecaj, financijsku korist i cijeli niz ostalih povlastica koje koriste ili koje namjeravaju koristiti poput uvođenja nove kategorije rektora emeritusa ili doživotnih plaćenih telefona, doživotnih uživanja sveučilišnih apartmana, ti su sigurno protiv toga i učinit će sve živo da stvarnim, legalnim i polulegalnim načinima opstruiraju ovaj sustav - zaključio je ministar Fuchs.