Na Zlarinu od prošle godine svatko može posve besplatno posuditi knjigu koja stoji u hladnjaku te je vratiti ili pak u fond dodati neku svoju, a projekt je osmislila Ksenija Kušec
KNJIŽIDER
Na Zlarinu u starim hladnjacima drže oko 300 knjiga i svatko ih može besplatno posuditi
Rodom Zagrepčanka, književnica Ksenija Kušec (58) ima kuću na Zlarinu te ondje ljetuje već 20 godina. Stoga je dobro upoznala otok, ali i ljude.
POGLEDAJTE VIDEO: Učiteljica od dječjih ilustracija iz knjiga stvorila igračke
Pokretanje videa...
02:22
- Tako mi je Dario Gregov, zapovjednik DVD-a Zlarin, u nekim usputnim razgovorima prošle godine pričao o skladištu starih knjiga koje su propadale u lokalom kinu. Mislim da mi se obratio znajući da radim s knjigama, pa sam stoga senzibilizirana za problematiku. Otkrila sam da je riječ o značajnom fundusu lijepe literature koja je vjerojatno bila dio knjižnice. Ondje se moglo naći Dostojevskog, Henryja Millera i niz drugih autora. Bilo mi je žao da propadaju - prisjetila se Ksenija koja je počela aktivno razmišljati o tome kako spasiti knjižni fond i omogućiti njegovu dostupnost drugima.
- Ideja je bila napraviti knjižnicu otvorenog tipa u koju svatko može doći, ali da nije riječ o službenoj ustanovi, nego o neformalnoj posudbi gdje čovjek uzme knjigu koja mu se svidi i potom je vrati kad je pročita. Naravno, prostor bi trebao biti suh i zaštićen od vremenskih uvjeta. U tom razmišljanju sam se dosjetila zlarinske crkvice koju su nedavno uredili, a služila je kao otočka arhiva. No tad mi je palo na pamet da bi netko zabunom mogao uzeti neki arhivski materijal, pa je to bilo riskantno - prisjetila se Ksenija.
O svojim idejama je razgovarala sa mještanima, pa joj je tadašnja djelatnica Turističke zajednice Andrea Keljalić Alfier spomenula kako je na internetu vidjela da se za takve stvari može iskoristiti neispravne hladnjake s vitrinom.
- Ideja je bila sjajna i odmah smo se po mjestu počeli raspitivati tko bi mogao imati takav hladnjak. Nama nije bilo bitno da je funkcionalan. Znali smo da ugostitelji imaju takve hladnjake, pa smo pronašli dvojicu koji su nam ih darovali. Hladnjake smo očistili, pobojali i pripremili. Sve zajedno nije uopće bio velik posao. Tada smo počeli tražiti odgovarajući prostor na koji bismo ih postavili - nastavila je Ksenija prisjećajući se kako su opet uskočili s idejom iz Turističke zajednice ukazujući na to da ispred njihova ureda postoji kameni boks u koji stane hladnjak, a inače je riječ o prostoru za odlaganje otpada.
- I tada smo organizirali radnu akciju. Skupilo se nas šest do sedam žena i za čas smo očistile smeće. Dečki su nam postavili hladnjake i odmah smo ih napunili knjigama. Stalo je oko 150 knjiga - objasnila je Ksenija.
Vitrina za posudbu odmah je dobila i simpatičan naziv "knjižider" te su je već od sredine srpnja lani turisti i mještani imali priliku iskušati.
- Prošli su tekst vremena jer su od lani do danas izdržali vremenske uvjete, a knjige su ostale netaknute i bez smeća i prašine. Oduševila nas je i činjenica da nisu bile na raspolaganju samo turistima, nego su ih rado čitali i koristili domaći ljudi u vrijeme kad zamre turizam i nestane šušur. U međuvremenu smo dobili još dva hladnjaka, pa smo razmišljali o idealnom prostoru za njih - kaže Ksenija otkrivajući kako su hladnjaci veći od onih lanjskih, pa je u njih stalo i više knjiga.
- Do 15. srpnja smo završili akciju, a knjižidere smo smjestili u sličan boks blizu gradske plaže. Ta je lokacija bila puni pogodak jer svatko tko ide na plažu ondje zastane, pogleda u vitrinu, posudi knjigu, mijenja, vraća je. Baš onako kako zamišljamo pravi odmor uz more i opušteno čitanje. Ukupno smo spasili više od 300 knjiga, a posebno nas veseli što vidim da su ljudi počeli dodavati i nositi neke svoje knjige, pa fond raste - kaže Ksenija.
Nije sigurna ima li prostora za dodavanje još kojeg knjižidera u mjestu, ali sretna je što su odvojili jedan posebno za najmlađe.
- Posuđivanje i vraćanje knjiga nije evidentirano, nemamo čak ni popis knjiga, sve to ostavljamo ljudima na dušu. Ako im se baš svidi neka knjiga i ostave si je kod sebe, bolje da je tako nego da nitko ništa ne čita. Ljudi samoinicijativno i donose knjige, pa ih onda mi malo pregledamo i razvrstamo. Naime, baš na ovoj drugoj lokaciji, na Podoštrici, frižideri su baš odvojeni: jedan je za dječje knjige, a drugi za sve ostale. Plan je da ovaj dječji nekako ukrasimo tako što ćemo zalijepiti igračke, da se vidi da je veseo i šaren, kako bi se odmah razlikovao - zaključila je književnica.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
