Na tržištu rada sve su traženiji talijanski, ruski i češki jezik

U više od 50 posto oglasa za posao u Hrvatskoj kao jedan od uvjeta navodi se znanje stranog jezika. Jezici se najviše traže u poslovima prodaje, turizmu i ugostiteljstvu te IT-ju, telekomunikacijskoj industriji. No strane jezike odlično govori i piše tek 15 posto hrvatskih građana, pokazalo je istraživanje agencije Gfk. Istraživanjem je utvrđeno kako 78 posto Hrvata, prema vlastitoj procjeni, poznaje jedan, a čak 22 posto ne zna nijedan strani jezik što im uvelike smanjuje šansu za zapošljavanje. U današnje vrijeme upravo je znanje stranog jezika jedan od ključnih uvjeta za dobivanje posla u Hrvatskoj, ali i presudan faktor za zapošljavanje u inozemstvu. 

- Gotovo svi radnici koji se zapošljavaju na sezonskim poslovima tijekom turističke sezone trebaju poznavati barem jedan strani jezik, a za neka je radna mjesta, poput turističkog animatora, potrebno znati dva ili više stranih jezika. Osim engleskog ili njemačkog sve se više traži i znanje talijanskog te ruskog i češkog - kažu iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ulaskom u Europsku uniju hrvatski se građani mogu bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola zaposliti i u zemljama Unije. No iz HZZ-a kažu da je nužno poznavati jezik zemlje u kojoj se prijavljujete na slobodno radno mjesto kako biste mogli konkurirati za poslove na europskom tržištu rada, a poznavanje engleskog je dodatna prednost.  

Prema istraživanju portala EduCentar, među Hrvatima je sve popularniji i ruski jezik, a da je zanimanje za tim slavenskim jezikom s najvećim brojem govornika sve veći, potvrdila je i ravnateljica škole stranih jezika u Vodnikovoj Neđeljka Batinović, koja ističe da posljednjih godina najviše raste zanimanje za njemački.

- U našoj je školi engleski tradicionalno nosio najmanje 50 posto polaznika, slijedio ga je njemački s oko 30, a na sve ostale jezike otpadalo je 20 posto. No s dolaskom ekonomske krize ljudi su krenuli trbuhom za kruhom te je prije nekoliko godina počelo rasti zanimanje za njemački jezik koje je ovog semestra kulminiralo. Trenutačno imamo 11 grupa početničkoga njemačkog, no nakon završenoga prvog modula većina polaznika odmah odlazi na rad u inozemstvo - kaže Batinović. 

Ravnateljica ističe kako španjolski i francuski jezik trenutačno stagniraju, no raste zanimanje za ruskim, koji su u Vodnikovoj ponovno uveli nakon 20 godina. Trenutačno je u krizi talijanski jezik jer Italija hrvatskim radnicima trenutačno nije privlačna zemlja za zapošljavanje kao što su to, primjerice, Švicarska, Njemačka i Austrija - zaključuje Batinović.

Pravila obrazovanja u Njemačkoj preko HZZ-a

HZZ sudjeluje u programu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mladih MobiPro-EU (“The Job of my life”) SR Njemačke. Kandidati idu na tečaj njemačkog u Hrvatskoj pa u Njemačkoj gdje uz praksu kod tamošnjeg poslodavca usavršavaju jezik. Prije početka naukovanja potrebno je doći do razine B1.

Na portalu EURES objavite životopis na jeziku države u kojoj želite raditi

Kako biste si povećali šansu za pronalazak posla na području EU/EGP, registrirajte se na portalu EURES. Objavite li tamo životopis, s vama će moći kontaktirati registrirani poslodavci iz EU/EGP, ali i savjetnici EURES-a iz drugih država članica. Šansu za dobivanje posla povećat ćete ako životopis unesete na jeziku države u kojoj želite raditi, tj. jeziku koji možete koristiti u radu, savjetuju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 

Tajne poliglota

Da su građani Hrvatske svjesni da je ulaganje u učenje jezika vrijedna investicija, pokazuje i istraživanje portala EduCentar prema kojem bi čak 41 posto ispitanika odabralo učenje stranih jezika, tečaj informatike odabralo bi 14, a tečaj vožnje 13 posto ispitanika. 

- Za učenje jezika nikada nije kasno. Djeca najbolje pamte, no odraslima pomaže iskustvo pomoću kojeg uspoređuju različite jezike i pronalaze sličnosti - kaže poliglot, lingvist i prevoditelj dr. sc. Dražen Varga, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji je proučio 300 stranih jezika, od onih uhu poznatih europskih, preko austroazijskih, pa do kreolskih i tibetsko-burmanskih.

- Jezik je kao ljepljiva pjesma koju ujutro čujemo te nam čitav dan ostane u uhu, stoga je nakon svladavanja gramatičkih pravila ključno pomno slušanje audiomaterijala te ponavljanje riječi i rečenica naglas. Istraživanje je pokazalo da je u procesu pamćenja izgovoriti riječ naglas 16 puta isto kao da ste je u sebi pročitali 100 puta. Pokušajte govoriti rečenice u ritmu sa spikerom sa snimke, a ako vam je njegov tempo prebrz, morate još slušati. Od početka težite savršenom izgovoru jer je lakše naučiti pravilno izgovarati riječi nego poslije ispravljati pogreške - savjetuje dr. Varga, koji je sve jezike naučio sam, bez pohađanja tečajeva. 

- Smatram da je samostalno učenje bolja opcija te novac koji biste potrošili na tečaj radije štedite za putovanje u zemlju u kojoj se taj jezik govori - poručuje Varga, koji je obišao gotovo sve europske zemlje, a mnoge jezike je usavršio do te mjere da tamošnji stanovnici misle da je jedan od njih.

U obrazovni sustav Hrvati bi uveli ruski, ali i španjolski

Čak 39 posto Hrvata zalaže se za uvođenje ruskog jezika u škole, pokazalo je istraživanje portala EduCentar. Ti ispitanici smatraju da je Rusija značajno i veliko tržište rada.

Trećina ispitanika, njih 30 posto, navela je da bi u obrazovni sustav, a radi potreba tržišta rada, trebalo uvesti španjolski, talijanski, francuski i njemački jezik, pokazalo je istraživanje.