Brojni gadgeti i dalje postoje i koriste se, ali isključivo jer su neki ljudi robovi navike, ali njihova sudbina je jasna. Radi se o uređajima čiji je razvoj jednostavno prestao
Na rubu su propasti, ali ove uređaje i dalje mnogi koriste
Brojni gadgeti i dalje nas okružuju, ali već su godinama isti i jednostavno se ne razvijaju, a kako se čini egzistiraju jedino iz razloga što su neki ljudi robovi navike i prolongiraju njihovu konačnu sudbinu. Ne radi se pritom o nišnim proizvodima, poput ploča koje doživljavaju svoj povratak ili nečegea čega se jedva sjećamo, poput kaseta.
BlackBerry je na vrhuncu popularnosti bio predmet želja brojnih poslovnjaka. Nudio je kvalitetnu tipkovnicu i odličan softver za email. No, 2007. je stigao iPhone i sve promijenio, a rastom Androida, BlackBerry je gurnut na rub i danas ga koriste tek rijetki. Radi se o onima koji su vjerni kompaniji ili ne žele odustati od fizičkih tipki, a čak je kanadska kompanija prešla u Android jato posljednjim modelima.
Kompaktni fotoaparati na film desetljećima su bili obavezni suputnik na svakom odmoru, a potom su ih zamijenili digitalni uređaji koji su nam omogućili da snimamo koliko želimo. No, kod prosječnog korisnika čak su i oni gurnuti u neku ladicu. Jer, što će nam na odmoru poveći fotoaparat na koji moramo paziti, kad mobiteli snimaju fotografije od 20 megapiksela, imaju optičku stabilizaciju slike i niz softverskih dodataka kojima ih možemo urediti u dva tri klika. I još ih možemo odmah podijeliti s prijateljima preko društvenih mreža.
MP3 playeri su bili moćni nasljednik Walkmana i Discmana i dugi niz godina smo ih nosili kako bi uživali u glazbi. Najrazličitije verzije, što uključuje i Appleov megahit iPod, danas je snašla ista sudbina. Egzistiraju tek kod nekih ljudi koje možete vidjeti kako trče s malenim iPodom zakačenim na ruku, a sve ih je zamijenio naš mobitel. Osim što ih lako možemo nakrcati gomilom glazbe na microSD karticama, glabzeni servisi poput Spotifyja, Deezera i sličnih preuzimaju primat u našem slušanju glazbe u pokretu, a nude nam i gomilu mogućnosti poput izrade raznih playlista, povezivanja s prijateljima...
Kindle i slični e-čitači služe nam kako bi na njima čitali digitalne verzije knjiga. Njihovi e-ink ekrani nude puno ugodnije čitanje knjiga od klasičnih ekrana na tabletima i mobitelima s pozadinskim osvjetljenjem, ali pitanje je kad će imati vizualnu kvalitetu papira i hoće li ikad moći pružiti onaj osjećaj koji nudi klasična knjiga i miris papira dok uranjate u radnju najnovijeg povijesnog krimića. S druge strane čak i telefoni imaju sve više opcija kako bi olakšali čitanje u krevetu, poput Night Shifta na Appleu.
DVD i Blu-Ray kolekcije Ratova zvijezda ili svih filmova iz serijala o Jamesu Bondu neki bi prepustili samo iz svojih mrtvih ruku, no u današnjem svijetu videoteke su gotovo izumrle, a filmovi u fizičkom obliku čini se da će ostati roba za kolekcionare. Poput Spotifyja, Netflix i slični servisi mijenjaju način na koji 'gutamo' filmove i serije, a DVD playeri praktično su nepotrebni. Tu su još i cloud servisi, na kojima su podaci puno sigurniji od fizičkih medija koje lako možemo oštetiti i izgubiti tako da i sve snimke obiteljskih rođendana možemo na DVD 'spržiti' eventualno kad odlazimo u posjet baki. U skladu s tim se mijenja i način na koji gledamo klasični televizijski sadržaj s IPTV rješenjima, videom na zahtjev...
Tipkovnice imaju određeni napredak, ali praktično su iste godinama i teško je vjerovati da će potpuno nestati tako skoro. Naša komunikacija s računalima i dalje u velikoj mjeri ovisi o njima. S mobilnih uređaja su nestale, ali za dulji rad ekrani osjetljivi na dodir i dalje imaju svoja ograničenja pa imamo dodatne tipkovnice za tablete. No, površine osjetljive na dodir nisu jedina alternativa. Moguće je da će glasovni sustavi ili umjetna inteligencija uskoro postati puno napredniji pa će se pojaviti neko prirodnije i bolje rješenje za naš rad s računalima.
Kabeli su nužno zlo svakog uređaja, a zapetljane žice noćna mora koja nas prati kod kuće i na poslu. Srećom i ovdje se polako stvari miču naprijed. Bežični ruteri omogućili su nam slobodniji rad, a smanjuje se i broj žica koje su nam potrebne da bi povezali uređaje. Tako nam USB-C kabeli omogućuju da kroz njih šaljemo podatke, ali i punimo gadgete, a razvoj bežičnih tehnologija mogao bi nas uskoro potpuno osloboditi žica.
Fiksni telefoni mnogima kod kuće stoje i skupljaju prašinu, a na njih nas eventualno zove neka daleka rodbina ili telefonski anketari. Mobiteli s Viberom, Messengerom i sličnim aplikacijama glavni su nam alat komunikacije, a razlog zbog kojih danas rijetki uzimaju fiksnu liniju je taj što tako uvjetuju operateri ako želite određeni set usluga. U sličnoj grupi nalaze se i uređaji za faksiranje koji nas podsjećaju na vrijeme prije interneta i emaila. Još ih se može naći u nekim tvrtkama, ali uglavnom su se svi riješili ovog simbola prošlosti.
Ključevi su se pojavili još u Asiriji i starom Egiptu, a prve metalne ključeve i brave nalazimo u 9. stoljeću i čini se da će izdržati test vremena. No, nove tehnologije omogućile su nam da novi automobili više ne trebaju ključ kako bi ih otključali i pokrenuli, a pametne brave kojima upravljamo preko mobitela također pokazuju kako će izgledati budućnost u kojoj nećemo nositi set ključeva kad izlazimo iz kuće.
Satovi pojavom mobitela postaju više luskuzni ukras, a sve su manje uređaj koji nam treba da bi pratili vrijeme. Poznati proizvođači satova svjesni su također da se vrijeme mijenja pa i oni na tržište izbacuju pametne satove. No, teško je da će urarstvo ikada nestati.