U sukobima prosvjednika poginulo je više od 20 ljudi. Maduro je pobijedio na namještenim izborima, a Guaido se sam proglasio predsjednikom. Zemlja je u teškom ekonomskom stanju
KAOS U VENEZUELI
Na rubu su: Nema lijekova i hrane, prijeti im građanski rat
Svijet se ponovno počeo prelamati na dvije strane kao u hladnoratovsko doba, a sve zbog teške političke i ekonomske situacije u Venezueli u kojoj na jedno predsjedničko mjesto polažu pravo dva političara.
Nicolas Maduro je predsjednik od travnja 2013. godine, kad je na tome mjestu naslijedio svojega mentora Huga Chaveza. Pobijedio je tad Maduro sa samo 1,6 posto više glasova od protukandidata. Već tad su krenule dvojbe u legitimnost njegove vlasti, a zemlju su ubrzo zahvatili mnogi ekonomski problemi. Maduro je izabran ponovno u svibnju prošle godine, a zakletvu za svoj drugi mandat dao je 10. siječnja ove godine. Međutim, kako su izbori smatrani namještenima i nepravednima, šef parlamenta, koji drži opozicija, Juan Guaido proglasio se predsjednikom 23. siječnja, na što ima i ustavno pravo kad je država bez predsjednika. Guaido, kao opozicija, time je jasno poslao poruku da oni ne priznaju Madura za predsjednika te ga nazvao uzurpatorom. Iza sebe imaju veliku podršku naroda. Ipak, Maduro u rukama još drži vojsku i policiju pa je zemlja posljednjih dana na rubu građanskog rata. U sukobima prosvjednika i policije u glavnom gradu Caracasu već je više od 20 poginulih.
- Ovdje smo da izbjegnemo konflikt između građana Venezuele. Ovo nije građanski rat, nego dijalog - rekao je ministar obrane i šef vojske Vladimir Padrino, koji se svrstao na Madurovu stranu i prozvao Guaida zbog državnog udara. Guaido, s druge strane, pozvao je prosvjednike da izdrže u borbi.
- Imajte uvijek na umu da će se borba, budemo li izdržali i inzistirali, na kraju isplatiti - napisao je Guaido na Twitteru te čak i ponudio amnestiju za Madura i njegove sljedbenike ako sami odstupe s vlasti. Osim nasilnih sukoba, država se muči i s nestašicom hrane, lijekova i ostalih osnovnih dobara. Sve je počelo još tijekom prvog Madurova mandata. BDP im je između 2014. i 2017. pao za 30 posto, a inflacija im je do studenog prošle godine iznosila nevjerojatnih 1,3 milijuna posto, dok Međunarodni monetarni fond predviđa da će inflacija do kraja ove godine biti i više od 10 milijuna posto. Venezuela je jedna od naftom najbogatijih zemalja na svijetu, ali joj je i proizvodnja pala s 2,5 milijuna barela na 1,1 milijun barela dnevno. Upravo nafta, tvrde stručnjaci, stoji iza ove borbe koju preko dvojice samoproglašenih predsjednika vodi svjetska politika.
Naime, Madura, kao i njegova prethodnika Chaveza, podržavaju Rusija i Kina kao najvažniji venezuelanski partneri. Kad je Chavez nacionalizirao naftnu industriju, ruske tvrtke dobile su višegodišnje koncesije za crpljenje nafte u Venezueli, a SAD je izgubio desetke milijardi dolara. Rusija i Kina također redovito daju i kredite Venezueli. S druge strane, SAD i druge latinoameričke zemlje brzo su podržale Guaida kao novog predsjednika, zbog čega je američke diplomate Maduro protjerao iz zemlje.
Trump je rekao i kako su “sve opcije otvorene” što se tiče Venezuele, što su tamošnje vlasti odmah shvatile kao mogućnost vojne intervencije. Uz Guaida je stao i predsjednik Vijeća EU Donald Tusk, dok je Europska komisija priopćila kako tek podržavaju demokratske snage, ali nisu jasno stali uz Juana Guaida.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
