Na prijemnom ispitu bolje prolaze smireni no pametni

Rijetki su učenici koji se tjedan prije prijamnog ispita bave završnim pripremama poput pregledvanja primjeraka testova s prošlih godina te smirenog iščitavanja bilješki. Većina ih paničari iz straha da se ne upišu na omiljeni fakultet, ne ispune svoje snove ili želje roditelja. U završnoj se fazi najvažnije riješiti paničarenja, ohrabrivati se i jačati samopouzdanje - što je i svojevrsna priprema za stres na ispitu. Opuštenosti će pridonijeti ponavljanje s prijateljima jer više je glava pametnije od jedne.
U krugu kolega koji polažu isti predmet bilješke se mogu dodatno provjeriti, a mnogo se nauči i slušajući druge kako ponavljaju. Kvalitetna pauza od štrebanja je pisanje šalabahtera na koji se izdvajaju najvažnije definicije. Dio gradiva zapamtit će se pri pisanju, a šalabahter možete ponijeti gdje god krenete i ponavljati čekajući na stanici ili u šetnji. Za polaganje ispita nije važno isključivo naučeno gradivo, nego i sposobnost logičkog zaključivanja te snalažljivost koja se stječe dobrom kondicijom, koju uključuje boravak na zraku, vježbanje, dovoljno sna te izbjegavanje alkohola ili previše kave. Osim toga, to je i recept za smirenje. Dodatnim obavezama ili stresnim situacijama koje se mogu odgoditi najbolje se pozabaviti poslije ispita.

>> Kod pitanja u kojima se traži prepoznavanje točnog odgovora, ponuđeni odgovori vrlo su slični i mogu zbuniti. Zato prekrijte odgovore i pokušajte odgovoriti na zadano pitanje pa taj odgovor potražite među predloženim rješenjima. U većini slučajeva prvi odgovor koji padne na pamet je i točan pa ga nakon završne kontrole promijenite samo ako ste sigurni da je pogrešan.

>> Sjedenje blizu poznanika može potaknuti nervozu, osobito ako rješavaju test mnogo brže. Također to može stvoriti osjećaj nalagode ako zapnete. No valja imati na umu da svatko ima svoj tempo te da se brzopletost često ne isplati. Kod nekih ponavljanje prije ispita može izazvati paniku, posebno ako se ne mogu sjetiti gradiva. U tom slučaju bolje je misliti ili razgovarati s kolegom o drugim stvarima. Dobro je ući u dvoranu među prvima jer tako možete izabrati lijepo mjesto.

>> Pitanja na koja ne znate odgovor ostavite za kasnije kako na njima ne biste izgubili previše vremena. Radije ih označite i vratite se na njih nakon što riješite ostatak testa. Katkad, razmišljajući o drugim pitanjima, metodom asocijacije mozak dođe do odgovora na pitanje koji prije nije znao. Ako niste sigurni u odgovor, pokušajte eliminacijom ili logikom.