Smijesna ilustracija ... na Marsu, padobran nema nikakve svrhe.
Mn
Ma nu
18.10.2016.
Odustani
Odkad to?
Dk
Deaktivirani korisnik
18.10.2016.
Odustani
Ima padobran posebno dizajniran za Marsovu atmosferu
giustizia
18.10.2016.
Odustani
@Ma nu - oduvijek.
giustizia
18.10.2016.
Odustani
@theTomkekEffect - npr. - moze link ili objasnjenje kakav bi to bio padobran , kad atmosfere prakticno nema !? Pritisak 0,7-0,9 kPa , odnosno ispod 1% Zemljine
!
Prikaži još ↓
Mn
Ma nu
18.10.2016.
Odustani
I kada su spustali curiosity isto su padobran koristili doduse zbog puno rjede atmosfere nije ucinkovit ko na zemlji ali itekako koristi
Paradoksalna stvar, jer atmosfera je toliko rijetka da bi povrsina padobrana trebala biti 100 puta veca od uobicajenih. Na koncu, pri prvom pokusaju "lendiranj
a" modul im se razbio upravo zbog neucinkovite deceleracije. Nesto za nijansu gusca atmosfera je na malim visinama zbog mikro prasine koja se podigne od topline zagrijavanja tla, ali do tada, sonda bi trebala usporiti vec 90 %.
Prikaži još ↓
Nikola Jankovic
18.10.2016.
Odustani
guistizia@ iako se na vanskopolitičkom planu uglavnom slažemo (unutarnjem nikako:) tehnička znanja za ovakvu tvoju tvrdnju bi trebala biti ipak malo veća od "at
mosferskog pritiska". Kao što vidiš na "ilustraciji" padobran je znatno veći nego tijelo koje treba usporiti, već samim time se vidi nesrazmjer u masi vozila i padobrana u odnosu na uvjete, recimo na zemlji. Također tlak zraka (ili nekog drugog plina koji sačinjava atmosferu marsa) ne znači da atmosfere nema, primjerice gustoća zraka neće biti ista pri različitoj temperaturi a konstantnome tlaku. Dakle padobran itekako ima smisla, pa i pri najrijeđoj atmosferi dok god je negov promjer proračunat na osnovu mase predmeta koji spušta i otpora koji mu daje okolina.
Prikaži još ↓
giustizia
18.10.2016.
Odustani
@NJ - sto se tice ilustracija padobrana i modula (tu na clanku), srazmjer je upravo takav kao da se treba spustiti na Zemlju tj. u Zemljinoj atmosferi. Sto se t
ice tlaka, istina je to sto kazes, ali precizirajmo da se tlak na Zemlji mijenja u srazmjeru od 10 - max 15 % i to tu gdje je gustoca i masa atmosfere (vise od) 100 puta veca nego na Marsu. Nisam ni rekla da atmosfere na Marsu nema, nego da je toliko rijetka da je uporaba padobrana gotovo apsurdna. Padobran ima smisla ako je sto puta veci nego onaj koji bi se rabio na Zemlji. Primjer, ako je masa modula 500 kg i za takvu masu, odnosno kineticku energiju poniranja na Zemlji mu treba klasicni padobran (kupola) 10 m promjera (minimum), onda za istu masu, ali daleko vecu brzinu poniranja, jer, istina je da je G Marsa manja, ali atmosfere gotovo da i nema , pa je kineticka energija tijela puno veca, znaci, V = x + , atmosfera je 1/110 ... kupola bi trebala biti min 120 puta veca od one na Zemlji. Dakle, kupola bi trebala imati promjer od minimum 1200 m !?!?!? E sad, padobran takve velicine bi tezio vise od samog modula. Dakle, ide se na padobran od kevlara, koji ce usporiti modul za neku smijesno malu derivaciju. Kao sto rekoh, pri prvom lendiranju, nisu uspjeli toliko smanjiti brzinu da bi se uspjesno spustili. Sada su valjda stavili puno ucinkovitije raketne usporivace i vjerovatno funkcionalnije "airbagove", odnosne, amortizirajuce obloge, koji ce ublaziti sam udar o tlo.
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .