Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji, kažu u Crkvi
Danas je Čista srijeda: Obvezni su post i nemrs, evo što to znači i tko bi se sve toga trebao držati
Ove godine korizma počinje 14. veljače, na Pepelnicu ili Čistu srijedu, a završava na Veliki četvrtak 28. ožujka. Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini u kojima Katolička crkva propisuje strogi post i nemrs. Mnogi vjernici misle da su post i nemrs ista stvar, ali nisu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso. Uočiti treba ovo: u dva dana 'strogog posta' (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok, jer je post i ne jede meso, jer je nemrs - pojasnili su u Župi Duha Svetoga Jarun u Zagrebu.
- Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica - dodali su.
Zašto se početak korizme zove Pepelnica?
- Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. Taj pepeo označava ozbiljnost i pokoru čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji - pojasnili su u Župi Sv. Peregrina mučenika u Umagu.
- U svojim korizmenim porukama katolički biskupi diljem svijeta pozivaju vjernike da u vrijeme priprave za Uskrs više promišljaju svoju vjeru i pripadnost Kristu, učvrste svoju povezanost sa Crkvom te da se više posvete svojoj obitelji i ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji način potrebna pomoć - dodali su.
- Vjernici su pozvani da novac i druga sredstva koje su prikupili u dane posta i nemrsa daruju za dobrotvorne svrhe namijenjene onima koji su u nevolji, a u Zapadnim zemljama uobičajene su i korizmena prikupljanja za potrebite. Hrvatski naziv korizma dolazi od latinskoga korijena quadragesima, što znači četrdesetdnevnica - napomenuli su.