MZO: Financiranje znanosti u Hrvatskoj 'nije najsjajnije'

Financiranje znanosti u Hrvatskoj "nije najsjajnije", no uz poticaje iz Europske unije podići će se na 1,5 posto BDP-a, istaknuto je u petak na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja prigodom posjeta predsjednice Europskoga istraživačkog fonda Marie Leptin.

Hrvatska je po pitanju financiranja znanosti na 1,15 posto BDP-a, što "nije najsjajnije", rekao je Hrvoje Meštrić iz Ministarstva znanosti i obrazovanja istaknuvši da je Hrvatska prva među skromnim inovatorima u Europskoj uniji.

PRIJAVITE SE NA KONFERENCIJU KVAKA24 6. LIPNJA Dalibor Kratohvil: 'Strukovno obrazovanje usko je povezano s razvojem gospodarstva'

"S novim poticajima iz Nacionalnoga programa oporavka i otpornosti i novih višegodišnjih financijskih okvira moći ćemo se dići na razinu od 1,5 posto u sljedećem razdoblju. Potrebno je i pojačati naše institucije, ljudske resurse, urede za projekte i suradnju među institucijama, što je MZO započeo s novim zakonodavnim okvirom", rekao je Meštrić.

MZO je, dodao je, osigurao gotovo 50 milijuna eura za sufinanciranje projekata koje je Europski istraživački fond (ERC) pozitivno ocijenio, a provođenje projekata poticat će se i sredstvima EU fondova i Svjetske banke.

ERC je fondacija Europske komisije koja dodjeljuje grantove najprestižnijim znanstvenim projektima u svijetu i novčano podupire inovativne prijedloge s razrađenim kvalitetnim znanstvenim idejama te povećava vidljivost najboljih europskih istraživača. Projekti ERC-a kolokvijalno se nazivaju "znanstvenim Oscarima".

Predsjednica ERC-a Maria Leptin, koja se ranije sastala s hrvatskom znanstvenom zajednicom, kazala je da su je se dojmili mladi istraživači iz Hrvatske, koji su projekte ostvarili novcem ERC-a.

"Hrvatska ima talenta, a taj talent treba podržati, pa je bilo zanimljivo razgovarati s rektorima Sveučilišta, vođama institucija i predstavnicima Akademije i poticati ih iskoriste novac ERC-a i svoj talent kako bi Hrvatska razvila inovacije, industriju, zdravstvo itd.", rekla je.

Dodala je da smatra da je posjet bio plodonosan. "Treba iskoristiti novac za istraživanja, a mladi su me znanstvenici stvarno uvjerili da je vrijedilo", istaknula je.

KOMENTIRAO SLUČAJ Radovan Fuchs o Strožancu: 'Jako je loše korištenje obrazovanja u političke svrhe'

Članica Znanstvenog vijeća ERC-a i hrvatska znanstvenica, akademkinja Milena Žic Fuchs istaknula je da grantovi obuhvaćaju sve grane znanosti. "Iz diskusije bih istaknula da, osim prirodnih i tehničkih znanosti, imamo takozvanu domenu društvenih i humanističkih znanosti koja je jednako financirana s oko 30 posto ukupnih sredstava koje ERC godišnje dobiva, što znači da su vrata otvorena svm znanstvenim područjima i disciplinama", rekla je Žic Fuchs.

Dodala je da će ERC organizirati još jedan program za iduću godinu. "Dolazi novi program ERC-a za sljedeću godinu koji će u srpnju biti objavljen, koji treba dobro iščitati jer su na djelu velike promjene s ciljem pojednostavljenja", kazala je, istaknuvši da se teži tome da sâm prijedlog, a ne glavni istraživač, nosi bodove kojima se može dobiti jedan grant ERC-a.

DRAMA U SPLITU Vijeće roditelja OŠ Strožanac traži objašnjenje od ravnateljice zašto je dala otkaz učiteljici

Dosad je osam hrvatskih znanstvenika dobilo te grantove - Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu, Jadranka Šepić s PMF-a u Splitu, Iva Tolić s instituta Ruđer Bošković osvojila je dva, kao i Stipan Jonjić s Medicinskoga fakulteta u Rijeci, Jeremy Walton s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a najnoviji je dobitnik Gordan Lauc iz tvrtke Genos.

ERC je od 2007. dodijelio oko 9 500 financijskih potpora pojedinim znanstvenicima sa sjedištem u više od 800 institucija u Europi.