Obavijesti

Lifestyle

Komentari 164

‘Moja Sabina ima godinu i pol - nikad nije probala meso ni ribu’

‘Moja Sabina ima godinu i pol - nikad nije probala meso ni ribu’
1

Lorenna (28) i sama se ovako hrani čitav život. Vrlo je oprezna da djetetu ništa ne fali od vitamina. Svako jutro obje počinju sokom od voća i povrća te sjemenki ili algi

Zagrepčanka Lorenna Poturica (28) vegetarijanka je cijeli život, a svojoj 1,5-godišnjoj kćeri Sabini od početka dohrane ne daje meso niti ribu.

- Nikad u životu nisam probala meso ni ribu, pa ni u trudnoći. Oduvijek sam znala da moje dijete neće jesti meso dok god ne bude dovoljno odrasla da donosi i sve ostale odluke o svojem životu, pa tako i o prehrani. S mužem sam se dotaknula te teme još puno prije braka i trudnoće jer mi je ta stavka bila bitna prije planiranja zajedničkog života - rekla je mlada mama koja još doji. Dohranu je uvela kad je Sabina imala šest mjeseci.

- Bila je oduševljena, od prvog dana je izjelica, obožava jesti i nije nimalo izbirljiva - kaže mama koja svako jutro počinje spremanjem zelenog kašastog soka za sebe i Sabinu. 

- Jutro počinje obavezno voćem izblendanim sa sirovim zelenim lisnatim povrćem. U taj napitak dodam i tzv.  superhranu, kao što su chia sjemenke, spirulina, pšenična trava... Moj kutak zdrave hrane već je toliko pun da u tjednu ne stignemo dvaput jesti istu namirnicu. Jelovnik nam je zdrav, bogat i raznovrstan - objasnila je te dodala da nisu vegani, ali Sabina ne pije kravlje mlijeko. 

Lorenna joj radi domaća biljna mlijeka, koja rotira kroz tjedan - sezamovo, bademovo, kokosovo, lješnjakovo, zobeno... Djevojčica jede mliječne proizvode i jaja, a što se tiče slastica, priprema joj slatkiše bez šećera i bijelog brašna, najčešće sirove torte i kolače. Koliko je vegetarijanska prehrana prihvatljiva za djecu od početka te jesu li namirnice životinjskog podrijetla neophodne za pravilan rast i razvoj djeteta, pitali smo nutricionisticu Mirnu Trumbetaš iz Nutriteke.

- Odluči li se netko na vegetarijanstvo djeteta to nije problem ako je prehrana pomno planirana. Kod dohrane, do prve godine, djeca jedu vrlo malo mesa i često se dogodi da im se ne da žvakati pa ga ispljunu i ne pojedu, i u to vrijeme esencijalne aminokiseline nadoknađuju iz majčina mlijeka ili mliječne formule. Nakon toga, kad dijete počne jesti sve što i ostali ukućani, povećava se količina unosa mesa kako sazrijevanjem lakše savladava žvakanje - kaže nutricionistica.

Ali, naglašava da ako se djeci odluči ne nuditi meso, potrebno je pravilno kombinirati obroke bogate cjelovitim žitaricama, mahunarkama te orašastim plodovima kako bi time dobili sve potrebne aminokiseline za rast i razvoj koji je u toj dobi izrazit. Također naglašava da roditelji trebaju obratiti pažnju na biljne izvore željeza kako ne bi došlo do anemije te vitamine ADEK i vitamina B12 koji su specifičniji za namirnice životinjskog podrijetla.

Nutricionistica dr. sc. Darija Vranešić Bender upozorava roditelje koji se odluče na ovakvu vrstu prehrane da se educiraju.

- Treba razmotriti potencijalne zamke. Do usporavanja rasta i nedostatka željeza, vitamina B12 i kalcija može doći uz vegansku prehranu. Posljedice nekontrolirane stroge vegetarijanske prehrane posebno su opasne od 6. do 18. mjeseca, pogotovo u nedojene djece jer tada brzo rastu - kaže dr. Vranešić Bender i dodaje da je za pravilno provođenje vegetarijanske prehrane potreban visok stupanj edukacije te velik angažman roditelja i okoline.

Postoje razlike između vegetarijanske, veganske i makrobiotičke prehrane

 - Prehrana u dječjoj dobi mora zadovoljiti sve potrebe za energijom i funkcioniranjem organizma te osigurati hranjive tvari i mikronutrijente za pravilan rast i razvoj - kaže pedijatrica Alemka Jaklin Kekez, uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije.
Što je prehrana restriktivnija, to je veća mogućnost deficita nekog od nutrijenata. Tako najveći rizik nosi veganska prehrana, kaže dr. Jaklin Kekez, zbog potpune eliminacije hrane životinjskog podrijetla. 

- Za dojenčad i malu djecu ni veganska ni makrobiotička prehrana nisu dobre jer su vrlo siromašne kalorijama potrebnima u tom intenzivnom periodu rasta - pojašnjava pedijatrica. 

Ističe i kako treba paziti i s  izborom mlijeka. Dok se kravlje, tvorničko mlijeko ne preporučuje do 12 mjeseci, u prvih šest mjeseci nikako se ne preporučuje ni sojino mlijeko. Ni ostala biljna mlijeka (rižino, bademovo, zobeno) nisu za dojenčad i malu djecu, prvenstveno jer su hipokalorijska i nemaju esencijalnih aminokiselina, a neka sadrže i više teških metala. 

- U prehrani djece u razvoju svakako je potrebno kombinirati razne vrste žitarica, voća, povrća i mahunarki, a preporučuje se u dohranu svakako uvesti ribu i jaja. Arašide koji su dobar izvor esencijalnih masnih kiselina korisno je uvesti mljevene. 
Ako je dijete vegetarijanac, prehrana je slabo kalorična, pa se obrocima trebaju dodavati biljna ulja, vrhnje ili maltodekstrin da se pojačaju kalorije - savjetuje pedijatrica Jaklin Kekez te dodaje kako je povremeno korisno dodavati u prehranu suplemente vitamina i minerala. 

Treba biti vrlo oprezan, posebno kod vrlo male djece

Nutricionistica Darija Bender Vranešić upozorava i kako neprimjerena vegetarijanska prehrana u ranoj dobi može izazvati pothranjenost, usporeni rast, razvoj anemije, rahitisa... No, kaže, ne treba čekati na znakove, jer tada je šteta već napravljena.

- Zaostajanje u rastu, ranice na ustima, promjene na koži, kosi, noktima i očima, usporen razvoj i neurološke smetnje mogu se javiti kao rezultat manjkave prehrane. No ti simptomi znak su teškog deficita i ne smijemo čekati da se pojave, nego se treba pobrinuti da prehrana bude kompletna i osigura sve hranjive tvari - kaže dr. Vranešić Bender.

Psihoterapeutkinja Ivana Grabar smatra kako djeci kad malo odrastu treba pustiti na odabir žele li jesti meso. To isto vrijedi i žele li prestati jesti meso. 

- Jako je važno izgrađivati s djetetom dobar odnos u kojem se osjeća slobodno izreći što voli ili ne voli. U dobrom odnosu nema straha od odbacivanja jer smo drugačiji. Djetetu se treba dati sloboda da samo napravi svoj izbor u situacijama u kojima ta odluka ne ugrožava život - kaže Ivana Grabar, integrativni gestalt terapeut iz Centra za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje Krugovi. 

  • Bolji izbor? Nutricionistica Mirna Trumbetaš smatra da je pomno planirana vege prehrana bolji izbor nasuprot mesnih prerađevina upitne kvalitete te velike količine rafiniranog šećera, loših masti i ulja, slatkiša, grickalica i pekarskih proizvoda. 
  • Sporiji razvoj Istraživanja su uočila sporiji rast i razvoj djece na restriktivnoj vegetarijanskoj prehrani, no uz oprez te ako su dopušteni mliječni proizvodi i jaja kod djece iznad druge godine nije štetna, kaže nutricionistica Darija Vranešić Bender.
  • Za stariju djecu Treba pripaziti kod dojenčadi i male djece, no kod školske djece i adolescenata dobro isplanirani vegeterijanski meni neće uzrokovati probleme. Veganska prehrana mogla bi utjecati na napredak  i rast, kaže pedijatrica. 
  • Vrijedne žitarice U bezmesnoj prehrani od posebne koristi mogu biti visokovrijedne žitarice i mahunarke koje djeca dobro prihvaćaju, poput kvinoje, amaranta, prosa, slanutka i graška, kaže nutricionistica, dr. Darija Vranešić Bender. 
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 164