Od pogleda u ogledalo je pao u depresiju i počeo razmišljati o tome da napusti koledž, uvjeren da takav nikad neće pronaći djevojku, niti posao. Sanacija zuba stajat će ga oko 17.000 kuna
Mladić (21) je zagrizao jabuku pa mu pukla četiri prednja zuba
Bakterije vole šećer i kad pijemo i jedemo puno slatke hrane koja zaostaje na zubima, one se lijepe za taj šećer i pomalo uništavaju zubnu caklinu. To dovodi do stvaranja zubnog plaka, nakupine bakterija oko zuba, a iskustvo pokazuje da se, ako je higijena usne šupljine loša, najviše plaka nakuplja oko zubnog vrata. S vremenom, zub kao da ostaje visiti na tankoj niti i ako se zagrize u nešto tvrđe, puno je veća šansa da pukne, komentira stomatolog dr. Tomislav Matić iz Zagreba slučaj mladića koji je zagrizao u jabuku i ostao – krezub.
Naime, student računarstva Vinnie Pyner (21) 'navukao' se na energetske napitke koji su mu pomagali da ostane budan i izdrži brojne obaveze koje ima na koledžu. S vremenom je postao ovisnik o tim pićima i pio ih je u prosjeku po 6 na dan, odnosno oko 45 takvih pića tjedno, a osim što je time pokvario bioritam, u samo šest mjeseci propali su mu i zubi. Samo jedan zagriz u jabuku bio je dovoljan da mu puknu četiri prednja zuba i ostanu u jabuci.
Od pogleda u ogledalo je pao u depresiju i počeo razmišljati o tome da napusti koledž, uvjeren da takav nikad neće pronaći djevojku, niti posao, no roditelji mu to nisu dozvolili. Posjet stomatologu pokazao je da će sve riješiti s otprilike 2000 funti (oko 17.000 kuna), s tim da će uz zubne navlake za rupu na prednjim zubima, trebati i popravak karijesa na još 20-ak preostalih zuba.
- Uz konzumaciju previše šećera, ovako brzo propadanje zuba vjerojatno je povezano i s lošom higijenom, te time da je Vinnie možda zanemario redovite posjete zubaru, jer velika je vjerojatnost da su neke promjene na zubnim vratovima prednjih zuba postojale i prije nego je navalio na energetska pića - upozorava dr. Matić.
- Šećer je jedan od najštetnijih sastojaka kojeg konzumiramo u svakodnevnoj prehrani, nerijetko u ogromnim količinama, a da toga nismo svjesni - upozorava endokrinolog i dijabetolog prof. dr. Velimir Božikov, iz Specijalne bolnice Sv. Katarina. Dodaje kako poseban problem predstavljaju skriveni šećeri, u obliku sirupa, koje proizvođači dodaju kod prerade hrane da bi joj pojačali okus.
Najčešće je riječ o fruktoznom i kukuruznom sirupu, koje naše stanice ne prepoznaju kao energiju, već se kao višak direktno skladišti u jetri i pretvara u mast. Učinak je, zapravo, vrlo sličan učinku alkohola na jetru, koji u pretjeranim količinama dovodi do masne jetre, ili ciroze, pojašnjava sugovornik. Glukoza, osim toga, doprinosi debljanju i razvoju metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, srčanih bolesti, demencije, te, među ostalim, dijabetesa tipa 2. Visoke doze fruktoze doprinose i razvoju sindroma propusnih crijeva, pri čemu toksini i nepotpuno probavljeni proteini iz hrane kroz proširene pukotine na crijevnom zidu ulaze u krvotok te izazivaju upalne i autoimunološke procese, upozorava dijabetolog.
- Samo jedna limenka kole, koja sadrži oko 40 grama šećera, predstavlja gotovo ukupnu dozvoljenu dnevnu količinu šećera koju bismo prema preporukama WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) smjeli unijeti u organizam, što zasigurno dovoljno govori o tome koliko smo malo svjesni količina šećera koje unosimo u organizam. Naime, treba osvijestiti da u mnogim prerađenim namirnicama postoje vrlo visoke količine šećera, čijeg unosa nismo niti svjesni - upozorava naš sugovornik.