Mladi iz pet zemalja zajedno u Đurđevcu: ’Želimo o pop kulturi učiti i u našim školama...’

Pop kultura za nas prvenstveno znači međusobno razumijevanje i poštovanje naših različitosti. Dok su naši roditelji u svakom desetljeću imali jasne trendove i ono što je hit, mi smo neprestano izloženi novim idejama i informacijama. I zato je važno da se prepoznajemo i uvažavamo, rekli su nam mladi sudionici međunarodnog simpozija "Raznolikost kroz pop kulturu".
U hostelu u Đurđevcu sedam dana provelo je 36 mladih iz pet europskih zemalja: Španjolske, Grčke, Slovačke, Makedonije i Hrvatske. Okupljene mlade u dobi od 17 do 30 godina kroz bogati program vodio je pokretač projekta Anđelo Jurkas, redatelj, filmski i glazbeni kritičar. Sudionici su zajedno živjeli i promišljali teme koje ih se tiču, od glazbe i filma, preko politike, zdravlja, turizma i migracija.

- U mojoj generaciji svi razmišljamo različito, imamo različite stavove, ovisno o tome kako smo pripremljeni kod kuće. I to je ta nova pop kultura koju imamo. Ja mogu voljeti 60-e, ono što je sad u trendu... Ono što sam naučila je da pop kultura znači da je važno poštovati. I to je puno važnije nego osuđivati - istaknula je Antonela (18) iz Makedonije.

Jurkas dodaje kako je glavna ideja projekta mladima dati široka znanja "kvizaškog" tipa, o svim područjima života.
- Pop kultura bi trebala biti sublimat svih predmeta koji se pokušavaju modernizirati reformom u školstvu. Cilj je da se makne prefiks pop i da ostane opća kultura. Jer kultura uopće ne postoji kao predmet, a mlade se stalno kritizira da su nekulturni, nezainteresirani. Sve što zapravo nisu kad im se ponudi kvalitetan sadržaj, kad ih se angažira da se osjećaju uključeni, pokažu svoju kreativnost. Ideja je dati im osnovno znanje da mogu razvaljivati na 'Milijunašu' i 'Potjeri' - kaže Jurkas.

Ana i David, maturanti iz domaćina Đurđevca, kažu kako im je ovaj susret bio sasvim novo i sjajno iskustvo.
- Imali smo slobodu raspravljati o svemu i birati teme koje nas zanimaju i način kako ih obraditi. U školi nema takvog rada - rekla je Ana.

No svi ovi mladi ističu, njihove im države ne nude previše. I mladi Makedonci i mladi Hrvati kažu kako njihovi vršnjaci većinom razmišljaju kako čim prije otići u inozemstvo i tražiti sreću negdje drugdje. U Makedoniji, kažu nam, mladi masovno pokušavaju dobiti bugarske putovnice, kako bi imali bolje prilike u Njemačkoj.

- Ja bih voljela ostati živjeti u Đurđevcu, raditi u nekom većem gradu u okolini, Bjelovaru možda, ali ovdje su mi obitelj i prijatelji - kaže Ana, a u svome gradu Štipu planira ostati i Antonela.

- Ima dosta mogućnosti, ako znaš što želiš. Puno je civilnih organizacija preko kojih se mogu pokrenuti neki europski projekti, svašta se može organizirati. No Makedonija je sad u najlošijoj situaciji, politički i ekonomski, u svojoj povijesti - optimistična je ona, iako njezini kolege smatraju da je možda i preoptimistična.

- Ali i naši vršnjaci su prilično nezainteresirani da se uključe u lokalne politike i mijenjaju ono s čime su nezadovoljni. Zato sam se uključio i u ovaj projekt kako bih naučio kako mijenjati stvari. Volio bih i da mi u Đurđevcu imamo građanski odgoj - rekao je David, kojemu nije strana ideja da uđe u politiku. Smatra kako je to jedan od najboljih načina za uspjeh u Hrvatskoj.

- Jako je važno razbijati stereotipe koje imamo jedni o drugima, kao i razmjenjivati naše tradicije. Mi Grci i Španjolci shvatili smo koliko smo slični, glasni i opušteni, dok su Makedonci, Hrvati i Slovaci međusobno slični jer su formalniji, tiši od nas. No na kraju nas spaja upravo to što učimo jedni od drugih - zaključila je Cristina, nastavnica engleskog jezika iz Andaluzije.

Projekt je proveden u suradnji s Gimnazijom "Dr. Ivan Kranjčev" iz Đurđevca i Turističkom zajednicom grada.