Mladi će dobivati 55.000 kuna za pokretanje vlastitoga posla

Vraćanje strukovnim zanimanjima trend je već nekoliko godina u gospodarski razvijenim zemljama. U čemu je prednost strukovnog obrazovanja?

Strukovno obrazovanje, a posebno dualni model, vidim kao jedno od rješenja za povećanje stope zapošljavanja mladih. Dualnim obrazovanjem omogućit ćemo mladima izravno stjecanje kompetencija za rad tako što će se učenici istovremeno obrazovati u školi i na praksi.

To je idući logičan korak u modernizaciji i podizanju kvalitete strukovnog obrazovanja, a učenike čini konkurentnijima i spremnijima za dinamičan svijet rada koji ih čeka. Naglasak treba staviti i na odabir samog zanimanja, pri čemu je potrebno pratiti potrebe poslodavaca. U situaciji smo da od ukupnog broja nezaposlenih mladih njih čak 68 posto ima srednju stručnu spremu ili nižu, a na HZZ-u gotovo svakodnevno imamo oko 16.000 otvorenih radnih mjesta od kojih su većina upravo za SSS ili niže. Jedan od načina da se takav nerazmjer umanji je i razvijanje dodatnih kompetencija i vještina kod mladih. Drugi način je da zanimanja približimo mladima, da ih učinimo atraktivnijima. Želimo da se netko tko postaje tesar, što je danas i umjetnost a ne samo proizvodnja, može obrazovati, naći posao i od njega živjeti. U okviru Europskog socijalnog fonda, koji je u nadležnosti mojeg ministarstva, za financiranje projekata u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja za razdoblje 2014.–2020. predviđeno je oko 550 milijuna eura, a dodatnih 80 milijuna eura ulaže se u razvoj strukovnog i dualnog obrazovanja.

Upravo ste najavili novu mjeru: prekvalifikaciju mladih nezaposlenih sa srednjom školom ili nižom spremom na obrtnički posao. O kakvoj se mjeri radi?

Riječ je osposobljavanju na radnome mjestu. Time smo omogućili brzu prekvalifikaciju mladih sa srednjom stručnom spremom ili nižom tako da osoba uči kod poslodavca posao i za to biva plaćena šest mjeseci, a poslodavac dobije troškove mentoriranja. Tako se, primjerice, gimnazijalac koji nije upisao fakultet ili je odustao od daljnjeg školovanja može prekvalificirati za, npr. rukovatelja CNC laserom. Krajem lipnja prošle godine Hrvatska obrtnička komora i Hrvatski zavod za zapošljavanje potpisali su Sporazum o suradnji za osposobljavanje na radnom mjestu, prvenstveno za ugostiteljska zanimanja. To je bio pilot projekt, ali s obzirom na to da se pokazao uspješnim, zaključili smo da bi se trebao regulirati zakonom radi bolje kontrole i veće učinkovitosti.

Novim paketom mjera “Od mjere do karijere”, koji je vrijedan oko 1,5 milijardi kuna, redefinirali smo sve aktivnosti koje je HZZ prethodno provodio. Konkretno, mjere smo pojednostavnili i smanjili ih na devet, a među njima su i potpore za obrazovanje nezaposlenih, kojima želimo očuvati radna mjesta i strukturu nezaposlenih prilagoditi potrebama poslodavaca.

Podaci HZZ-a iz veljače kažu kako tek 28 posto tražitelja posla do 25 godina prvi posao pronalazi u šest mjeseci od registracije. Zašto je tako?

Po pitanju problematike zapošljavanja mladih Hrvatska nije izoliran slučaj. To je problem s kojima se, nažalost, suočavaju i druge članice EU. Problematika zapošljavanja mladih nije jednodimenzionalna, postoji više uzročnika, ali nedostatak radnog iskustva zasigurno je jedan od važnijih. Međutim, pozitivni pomaci se već vide. Daljnji razvoj sustava pripravništva na kojem radimo, uz već postojeće mjere, mladima će osigurati lakše zapošljavanje.

Koliko je učinkovit SOR? Mnogi ističu kako im ni SOR nije pomogao u traženju posla. Hoće li se mijenjati taj projekt?

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je mjera uvedena u vrijeme velike gospodarske krize i tada je imala svoju svrhu. Omogućila je mladima da uđu na tržište rada, steknu prvo radno iskustvo i poslovne kompetencije. Međutim, moram istaknuti da je 60 posto korisnika bilo u državnom i javnom sektoru. To nam nije cilj. Politika rada ove Vlade jest poticati trajno zapošljavanje potporama u privatnom sektoru i ostanak mladih na tržištu rada. Stoga smo u ožujku redefinirali kriterije za SOR, s ciljem da se potakne zapošljavanje pripravnika. Podaci HZZ-a pokazuju da je do 31. listopada ove godine SOR koristilo 4840 korisnika manje nego lani u istom razdoblju, što pokazuje da interes opada. Istovremeno je povećan broj korisnika mjera koje omogućavaju trajno zapošljavanje, što su prvenstveno potpore za zapošljavanje i potpore za samozapošljavanje. Dakle, promjena i pomaka ima. U ministarstvu već sad analiziramo zakonodavni okvir za jačanje pripravništva, tražimo model koji će biti efikasan za mlade i poslodavce. SOR za sada nećemo ukinuti, ali sam uvjeren da će ga pripravništvo i druge mjere polako potisnuti. Nama je cilj poticati dugoročno zapošljavanje mladih.

Koja su deficitarna zanimanja u Hrvatskoj, zašto i kakva je strategija države u smislu razvoja budućih tržišta - hoće li to biti turizam, zdravstvo, informatički biznis?

Svjesni smo potrebe cjelovite politike prema mladima, na način da naš obrazovni sustav odgovara izazovima vremena 21. stoljeća. Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo je više od 186 milijuna kuna za 17.000 stipendija u idućih pet akademskih godina. Ta sredstva namijenjena su za tražena odnosno deficitarna zanimanja, poput STEM zanimanja, u području medicine, turizma i građevinarstva koje je povezano s razvojem turizma i investicijama.

Kako bi mlade potaknuli na daljnje usavršavanje te ih ohrabrili na realizaciju vlastitih poduzetničkih ideja, od iduće godine značajno povećavamo sredstva za samozapošljavanje. Primjerice za nezaposlene koji se odluče pokrenuti vlastiti posao potpore će umjesto 35.000 kn iznositi 55.000 kn, a ako to kombiniraju sa SOR-om, umjesto 45.000 kn dobit će 70.000 kn.

Bili ste voditelj projekata EU u Institutu za stručno usavršavanje mladih. Što nedostaje našim mladima pri izlasku na tržište rada?

Iskustvo mi govori da mlade treba znati usmjeriti u razvoju i korištenju vlastitih kompetencija, pri čemu je važan individualni pristup. Tako danas gledam i na pristup Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, jer individualnim pristupom sigurno možemo biti uspješniji u zapošljavanju.