U situaciji smo gdje naša važna infrastruktura postaje potencijalna meta. Njemačka je država koja se zna braniti, a Europa je kontinent koji zna štititi svoju infrastrukturu, poručio je njemački ministar ekonomije Habeck
OTVARA SE NOVA FRONTA?
Misteriozni dronovi uočeni prije eksplozija na Sjevernom toku: 'Napadi bi se mogli ponoviti...'
U ponedjeljak je došlo do eksplozija na dva plinovoda Sjevernog toka u Baltičkom moru, koje su izazvale tri curenja plina, a potvrde li se sumnje da iza napada stoji Rusija, sigurnosne implikacije za Europu mogle bi biti dalekosežne, piše u svojem tekstu portal Politico.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:05
Sama mogućnost da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura EU-a sad ruska meta mogla bi natjerati vojske europskih zemalja da se pripreme za novu bojišnicu u ukrajinskom ratu, koja bi ih mogla dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom, navode dalje u svojem tekstu.
Britanci već dulje vrijeme upozoravaju kako bi ruske podmornice u Atlantiku i na sjeveru mogle ciljati podvodne kablove koji provode internet. Nakon ovih eksplozija ta upozorenja sad se ozbiljnije shvaćaju.
- Ovo podsjeća na situaciju iz Hladnog rata kad se na Baltiku igralo 'mačke i miša' - piše Politico.
Ulozi su tad bili ogromni, kao i danas.
Dodatni znak da su države Zapada postale dosta opreznije je izjava norveškog ministra energetike Terjea Aaslanda. On je u utorak rekao da će se "poduzeti koraci za povećanje pripravnosti" u vezi naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operatera.
A do eksplozija na Sjevernom toku došlo je samo dan nakon što su Norvežani upozorili na prisutnost misterioznih bespilotnih letjelica u blizini naftnih i plinskih platformi.
Istrage o curenju plina i pronalasku krivca u tijeku su u zemljama Skandinavije. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim napadom i "najozbiljnijim koliko može biti", ali nije uperila prstom u Rusiju. S njom se slaže i njezina kolegica, švedska premijerka Magdalena Andersson.
- Vjerojatno se radi o namjernom činu, odnosno ovo je vjerojatno čin sabotaže - poručila je ona.
I dok su Skandinavci poslovično suzdržani, poljski premijer Mateusz Morawiecki bio je nešto otvoreniji, iako ni on nije direktno imenovao Rusiju kao krivca.
- Ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom s idućim korakom eskalacije situacije u Ukrajini - rekao je poljski premijer.
Ukrajinci su još direktniji. Savjetnik predsjednika Zelenskog Mihajlo Podoljak rekao je kako je ovo teroristički čin kojeg je Rusija isplanirala kako bi naštetila Europi.
- U situaciji smo gdje naša važna infrastruktura postaje potencijalna meta. Njemačka je država koja se zna braniti, a Europa je kontinent koji zna štititi svoju infrastrukturu - poručio je njemački ministar ekonomije Robert Habeck.
- Europa mora biti svjesna da je njezina energetska struktura predstavlja sigurnosni rizik. Da se ovo dogodilo tijekom zime, bili bi u velikim problemima. Moramo pojačati sigurnost jer ovakvi napadi bi se mogli ponoviti - rekla je za Politico stručnjakinja Simone Tagliapietra.
Kremlj, naravno, odbacuje tvrdnje da oni stoje iz napada...
OVDJE PRATITE SITUACIJU U UKRAJINI IZ MINUTE U MINUTU
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
