Šokantna ispovijest mame iz Zagreba: 'Mislila sam da znam sve o svojem djetetu'
Internet je svuda oko nas. Od njega ne možemo pobjeći i ima sve veću ulogu u našem životu. No možemo pobjeći od nasilja na internetu, i to tako da vlastitu djecu učimo i s njima razgovaramo o tome kako odgovorno koristiti internet
Današnja su djeca digitalni urođenici. Oni naprosto ne poznaju svijet bez modernih tehnologija, pa im je vrlo važno biti online, odnosno biti u korak s trendovima i ostavljati dobar dojam. No ono što je na internetu zaista kompleksno je pitanje privatnosti. Internet i općenito virtualni prostor daju nam prividnu sliku anonimnosti i "neuhvatljivosti", ali, bez obzira na dob, u praksi to i nije tako, o čemu svjedoči jedna stvarna priča iz Zagreba.
'Mama, ja to mogu sama'
Riječ je o djevojčici koju su maltretirali putem Instagrama tako što su otvorili grupu "klub mrzitelja" s imenom i prezimenom djevojčice. Grupa se, nažalost, proširila na stotine članova, a razlog nije bila apsolutno nikakva različitost djevojčice i njezinih vršnjaka. Jedina razlika je, svjedoči nam njezina mama, inače edukacijski rehabilitator, bilo to što je djevojčica izvrsna u školi, pristojna i lijepo odgojena.
- Mislila sam da znam sve o svojem djetetu i o onome što joj se događa u njezinu malom životu. Sve dok nisam otišla na informacije i saznala da dvije djevojčice sustavno maltretiraju moju kćer. Prvo je nastupio šok. Pitala sam se zašto mi nije rekla i zašto mi se, kao svojoj mami, nije povjerila. Ubrzo sam dobila odgovor, koji je glasio: 'Mama, ne želim te opterećivati, ja to sve mogu sama'. Zatim je nastavila: 'Malo me zaboljelo kad sam saznala da imaju grupu mrzitelja mene, ali sam odlučila da ću im vratiti suprotno. Bit ću još bolja. Njima smetaju moje ocjene i moj odnos s profesorima. Ali ipak, ima i onih kojima ne smetam'. To je bio odgovor moje desetogodišnje curice - govori nam jedna mama iz Zagreba.
Na temelju vlastitog iskustva, naša sugovornica savjetuje kako je iznimno važno djetetov svijet sagledati iz njegovih očiju i doživjeti ga iz perspektive njegove osobnosti.
- Možemo čak reći da je moja kći postupila dovoljno zrelo, nekako je vladala situacijom te je pronašla mehanizme kako se s njom nositi. Ali ipak, roditelj treba biti prisutan i odnos s djecom treba biti zdrav. Uvijek budimo znatiželjni i zainteresirani. I mi kao odrasli trebamo preispitati sebe, vlastite misli, promišljanja i reakcije - savjetuje naša sugovornica.
'Cilj nije oduzeti mobitel i internet'
U ovakvoj i sličnim situacijama, a kojih je danas sve više, važno je s djecom i mladima stvarati otvoren odnos i poticati razgovor kako biste izgradili uzajamni odnos povjerenja u kojem će se dijete osjećati slobodno bez straha od kazne, savjetuje socijalna radnica Ana Veočić iz Centra za sigurniji internet.
- Cilj nije oduzeti djeci mobitel i ugasiti internet te ga potpuno zabraniti jer će to stvoriti samo kontraefekt. Cilj je uspostaviti određeni roditeljski nadzor nad korištenjem modernih tehnologija s obzirom na to da je on ključan u održavanju online sigurnosti djece i mladih, a neka istraživanja potvrdila su kako i najmanja uključenost roditelja u dječje korištenje digitalnih uređaja može poboljšati njihovu sigurnost - pojašnjava Veočić.
Ako i uočite, kaže Veočić, nekakvo ponašanje koje nije standardno za vaše dijete, nije sramota potražiti pomoć.
- Centar za sigurniji internet vodi besplatnu i anonimnu savjetodavnu liniju namijenjenu djeci i roditeljima upravo za ovakva pitanja. Stojimo na raspolaganju svakim radnim danom od 8 do 20 sati na broju telefona 0800 606 606. Nitko nije sam u ovakvim situacijama, a naši stručnjaci zaista stoje na raspolaganju za sva pitanja - dodaje naša sugovornica i navodi još jednu opciju koja može pomoći pri odgovornom i sigurnom korištenju interneta, a to je sklapanje obiteljskog ugovora.
A kako bismo svi odgovorno stvarali sadržaje, posebno one koje prate djeca i mladi, pridružite se platformi #BoljiOnline, koja radi na edukaciji korisnika, ali i ispravnom korištenju tehnologije te svega onog što ona donosi.
Najstrože kazne nekad nisu rješenje
No osim što je razgovor važan s djecom koja su žrtve nasilja na internetu, jednako je važno, upozorava Veočić, razgovarati s djetetom koje je možda u ulozi bullyja.
- Ponekad zaboravljamo i samo želimo kazniti počinitelja najstrožim mogućim kaznama, no zaboravimo pitati se zbog čega je dijete nasilno i kako mu možemo pomoći da se nasilje ne ponavlja. Razgovor svakako ne bi trebao ići u smjeru okrivljavanja i etiketiranja nego bi trebao potaknuti dijete na preuzimanje odgovornosti i ustanoviti razloge zbog kojih je došlo do nasilja te onda raditi s tim. Ne postoje zločesta djeca, postoje samo ona djeca koja se zbog određenih životnih okolnosti i nemogućnosti nošenja s vlastitim emocijama ponašaju neusklađeno. Zadatak odraslih je osnažiti djecu i vlastitim primjerom učiti ih primjerenim oblicima ponašanja - savjetuje Veočić.
U slučaju spoznaje o postojanju bilo koje vrste elektroničkog nasilja treba prvo poduzeti sve kako bi se nasilje prekinulo, a žrtvu, odnosno dijete, zaštititi. Potrebno je, kaže Veočić, pohraniti dokaze kao što su screenshotovi te prijaviti nasilje jer ono ostavlja stvarne posljedice na djecu.
- Kad je riječ općenito o sigurnosti na internetu, za početak zamolite svoju djecu da vam govore o stranicama koje rado posjećuju i o tome što vole raditi na internetu. Pitajte ih kako ostaju sigurni na internetu te koje savjete imaju za vas i gdje su ih naučili. Provjerite znaju li gdje mogu potražiti pomoć, sigurnosne savjete, postavke privatnosti i kako prijaviti ili blokirati usluge koje koriste. Također, potaknite ih da vam pomognu. Možda vam mogu pokazati kako učiniti nešto bolje na internetu ili možda imaju prijatelja kojem bi dobro došla njihova pomoć i podrška. I na kraju, razmislite o tome kako koristite internet kao obitelj i što biste mogli učiniti da zajedno izvučete više od interneta te uživate u životu na mreži - zaključuje socijalna radnica Ana Veočić.