'Gradnju TE Peruća u ovome trenutku ne možemo prihvatiti'

Skupština Splitsko-dalmatinske županije na tematskoj je sjednici u ponedjeljak navečer prihvatila zaključke koje je predložio župan Blaženko Boban koji, po njegovim riječima, znače da se "ne prihvaća trenutno izgradnja termoelektrane Peruća," a odbijen je prijedlog Mostove deklaracije kojom se traži "oštro protivljenje" tom projektu i njegovo brisanje iz županijskih prostornih planova.

Zaključke koje je predložio župan Boban, od 44 nazočna vijećnika 35 ih podržalo a devet je bilo suzdržano, dok je prijedlog Mostove deklaracije podržalo 14, a protiv je bilo 30 vijećnika.

"Ne prihvaćamo trenutno izgradnju termoelektrane Peruća dok se ne realiziraju svi ostali parametri koji su navedeni u zaključcima," rekao je Boban novinarima objašnjavajući sadržaj zaključaka.

Boban je kazao kako Splitsko-dalmatinska županija nije relevantna nego je relevantna Studija utjecaj na okoliš. Na tu studiju ima "puno primjedbi koje će Ministarstvo zaštite okoliša i energetske učinkovitosti uzeti u obzir," rekao je Boban.

Na upit znače li zaključci brisanje projekta termoelektrane iz prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, Boban je kazao kako se brisanje ne može obaviti jednim aktom, nego je to višegodišnja procedura.

'Moramo koristiti obnovljive izvore'

U usvojenim zaključcima kaže se da Hrvatska uvozi energiju i da mora koristiti svoje potencijale obnovljivih izvora, te da Splitsko-dalmatinska županija potencira realizacije energetskih projekata primarno iz hidro i obnovljivih izvora energije, vode, sunca i vjetra. Ako bi Republika Hrvatska i nakon realizacije projekata iz obnovljivih izvora morala uvoziti dodatnu energiju, otvara se mogućnost izgradnje i drugih, sličnih izvora električne energije, a oni, kaže se u zaključcima, "moraju biti planirani s najsuvremenijim tehnologijama za zaštitu ljudi, zraka i okoliša, vodeći računa o lokaciji zbog iskoristivosti toplotne energije."

Suradnik na izradi Studije utjecaja na okoliš u projektu Vis Viva, u sklopu kojeg je i termoelektrana Peruća, Tarzan Legović u izjavi novinarima ocijenio je razumnim zaključke splitsko-dalmatinske Županijske skupštine.

"Neće biti uništenja zraka i vode, nego će poljoprivreda profitirati tako što će Općina Hrvace dobiti sredstva kojih sada nema za pokrenut poljoprivredu," kazao je Legović.

Na upit kako komentira činjenicu da je do sada oko 25.000 građana potpisalo peticiju protiv gradnje termoelektrane Peruća, Legović je kazao kako to govori "koliko su ljudi prestrašeni, a ne koliko o tomu znaju."

Po njegovim riječima, ljudi koji su izradili studiju utjecaja na okoliš ne žele nikoga prevariti i dužnost im je da budu objektivni jer su za to dobili dopusnice Ministarstva okoliša. "Ako bi ti radili drukčije, izgubili bi dopusnice i njihova bi poduzeća bankrotirala," kazao je.

Rekao je i kako je Studija utjecaja na okoliš nedavno korigirana.

Također je istaknuo kako projekt reverzibilne elektrane Vrdovo košta između 600 i 700 milijuna eura dok termoelektrana Peruća staje oko 400 milijuna eura. "Taj novac ne postoji u Hrvatskoj i trenutno se traže investitori," kazao je Legović.

Pomoćnica ministra zaštite okoliša Anamarija Matak je istaknula kako to ministarstvo mora uzeti u obzir stajalište povjerenstva o Studiji utjecaja na okoliš ali "i brojna druga mišljenja u vezi okoliša" koja se odnose na projekt termoelektrane Peruća.

Miro Bulj: Termoelektrana na Perući je zločinački pothvat

Glavni projektant termoelektrane (TE) Peruća Marjan Štula rekao je da se električna energiji u Dalmaciji dobiva pretežito iz vjetroelektrana i hidroelektrana te je potrebno uspostaviti balans kako bi se struja odbijala i iz trećeg izvora, iz plina.

 "Plinske elektrane su u svijetu standardni proizvođači električne energije daljem svijeta, jer plin je najpogodniji energent za proizvodnju električne struje" kazao je Štula.

Odbacio je primjedbe da će termoelektrana Peruća predstavljati ekološku opasnost za Cetinsku krajinu.

"Ispuštanje ugljendioksida (CO2) u zrak bilo bi minimalno te bi minimalno opterećivalo okoliš. U sastavu dimnog plina bilo bi samo 0,02 posto štetnih plinova a to znači da bi neštetnih bilo 99,98 posto, što je u skladu sa zakonom dopustivim količinama štetnih plinova," rekao je Štula.

 Naglasio je kako bi i utjecaj onečišćenja iz termoelektrane Peruća bio u granicama koje propisuje zakon. Napomenuo je kako bi se u slučaju potrebe u TE Peruća koristilo i "ekstra lako loživo ulje."

Plin najčišći energent

 Voditelj Studije utjecaja na okoliš TE Peruća Ivan Vučković je podsjetio da su za svaki od zamišljenih objekata u projektu Vis Viva, u sklopu kojeg je i TE Peruća, razrađene mjere ekološke zaštite.

 "Za zaštitu akumulacije u jezeru Peruća, te za zaštiti vode, tla, zraka te zaštitu voća, povrća, životinja i zdravlja ljudi propisane su mjere za ublažavanje od onečišćenja a u slučaju potrebe i mjere monitoringa," kazao je.

Savjetnik u projektu TE Peruća zadužen za zaštitu voda dr. Tarzan Legović s Instituta Ruđer Bošković ocijenio je neutemeljenim primjedbe da bi ta termoelektrana prekomjerno zagrijavala vodu i ugrožavala eko sustav Cetine.
 "U najgorem slučaju temperatura vode bi se povećala za jedan stupanj Celzijusa," procijenio je Legović.

Suradnik u projektu Goran Gašparac je istaknuo kako bi maksimalna koncentracija ugljen dioksida i ugljenmonoksida u zraku bila ispod granične crte zakonom dopustive.

"To znači da termoelektrana Peruća neće utjecati na postojeće stanje okoliša i neće doći do onečišćenja zraka," rekao je Gašparac.

Naglasio je da bi u slučaju prekoračenja dopustivih količina koncentracije onečišćivača u zraku termoelektrana Peruća "odmah zaustavila rad."

 Suradnik na projektu termoelektrane Peruća Ferdo Bušić istaknuo je da je plin najčistiji energent.

 "Poruke koje se iznose u medijima o onečišćenjima termoelektrane Peruća su čista neistina," kazao je Bušić, naglasivši da bi TE Peruća pridonijela ekonomskom i ekološki održivom razvoju Dalmacije.

 Suradnica na projektu termoelektrane Peruća Bojana Mahmutović je istaknula kako realizacijom tog projekta "neće doći do značajnog povećanja bolesti". 

 "Osoba koja živi na tom (Cetinskom) području teoretski bi živjele pet sati kraće od očekivanog trajanja života, a zbog bolesti dišnog sustava teoretski bi jedna osoba bila hospitalizirana u razdoblju od 38 godina," kazala je Mahmutović.

Mladen Zeljko iz instituta "Hrvoje Požar" je rekao kako je u vezi termoelektrane Peruća u hrvatskom društvu stvoreno ozračje kao za nogometnu utakmicu - jedni su ZA, a drugi su PROTIV.

Dalmaciji potrebno stabiliziranje elektroenergetskog sustava

 "Međutim to nije pitanje za kviz nego njegovu rješavanju treba pristupiti hladne glave jer treba uzeti u obzir kako Hrvatska nema dovoljno električne energije i ne smije ovisiti o uvozu," kazao je Zeljko.

Boris Draženović iz Centra za energetiku i investicije je upozorio kako u Hrvatskoj sada gotovo da i nema ozbiljnih investicija, dodavši kako je važno što je 16. listopada ove godine prihvaćena odluka da se Reverzibilna elektrana Vrdovo proglasi strateškim projektom.

 "Projekt ove reverzibilne elektrane košta oko 4,5 milijardi kuna," kazao je Draženović, naglasivši kako je Dalmaciji potrebno stabiliziranje elektroenergetskog sustava.

Marko Lovrić iz Hidroelektre je podsjetio kako u Dalmaciji ima 13 hidroelektrana i 18 vjetroelektrana a u pripremi je još desetak vjetroelektrana.

"Termoelektrana Peruća će pričekati dulje razdoblje jer su prioriteti termoelektrane u Osijeku, Rijeci i Zagrebu," poučio je Lovrić.

Cvitković: TE Peruća loš projekt

 Znanstvenik Mislav Cvitković koji je aktivan u protivljenju gradnji TE Peruća, rekao je kako postoji predrasuda da su protivnici termoelektrane Peruća protivnici elektroenergetskih projekata.

 "Mi smo protiv loši elektroenergetskih projekata, a termoelektrana Peruća je loš projekta jer predstavlja ekološku ugrozu i ekonomski je neisplativ," kazao je Cvitković.

 Po njegovim riječima Peruća je izvorište  pitke vode za 500.000 stanovnika Dalmacije odnosno oko 80 posto splitsko-dalmatinske županije ovisi o toj vodi.

 "Nedopustiv je bilo kakav pogon na Perući koji može ugroziti pitku vodu a Reverzibilna elektrana Vrdovo mora biti nacionalno vlasništvo, a ne privatna opcija," kazao je Cvitković.

Vijećnik Mosta Miro Bulj u obraćanju suradnicima projekta rekao je da su 'apologeti onima koji se žele okoristi o projekt termoelektrane Peruća'.

"Zoran Burić, muž ministrice vanjskih poslova Marije Burić, ovim zločinačkim pothvatom želi oduzeti budućnost našoj djeci," dodao je.

Bulj je također rekao da je projekt TE Peruća  "zločinački pothvat gori od Ratka Mladića."

"Ovdje se pogoduje kriminalnoj skupini," kazao je također Mostov Bulj.

 Pozvao je premijera Andrea Plenkovića i ministricu Martinu Dalić da u vezi s projektom TE Peruća zastupaju interese naroda.

Željan Jurlin iz braniteljskih udruga zatražio je od nadležnih da se ukine odluka o proglašavanju Reverzibilne elektrane strateškim projektom Hrvatske, rekavši da se dodjeljivanje tog projekta privatniku ugrožavaju nacionalni interesi Hrvatske i nacionalna struktura jer to treba biti vlasništvo države.