Molim vas pročitajte ovo u vezi potresa u Americi. Ljudska ruka i te kako može utjecati na stvari unutar naše zemlje. Traže se mišljenja bivšeg direktora Ine. Naravno da će gospodin negirati da kompanija ima bilo kakve veze sa današnjom situacijom potresa. Globalna potraga za naftom i plinom sve je više u fokusu zbog štetnosti po prirodu i ljude koji žive uz nalazišta. Naročito je kontroverzan takozvani fracking, nova i u velikoj mjeri radikalna metoda ispumpavanja energenata iz zemlje. U američkoj saveznoj državi Oklahomi potresi su bili izuzetno rijetka pojava. Sve se drastično promijenilo prije nekoliko godina zbog crpljenja nafte i plina. Zbog toga potresi u Oklahomi rastu po broju, i po intenzitetu. Prije nego što su u Oklahomi počele opsežne operacije “frackinga”, savezna država je u prosjeku imala dva potresa godišnje, jačine tri stupnja. Sada se događaju dva puta dnevno. “Imamo više potresa snage tri stupnja nego, primjerice, Kalifornija”, kaže državni seizmolog Austin Holland. Seizmolozi kažu da iza potresa stoji ljudski faktor.
“Kada normalni godišnji prosjek poraste 600 puta, jasno je da smo izvan zone koju nazivamo prirodnim procesom”, poručuje Holland. Kaže da su tome najveći uzrok bušotine. U ovom dijelu države svaki barel nafte izvađen iz zemlje dolazi sa 20 barela slane vode. Na engleskom jeziku ima mnogo vise informacija o ovom. Jucer sam sličan članak napisao i odmah su me pojedini ljudi optužili za teoretičara zavjere. Ljudi, dajte da se ovo istraži.
ZŠ
ZŠ
18.1.2021.
Odustani
A što je uzrokovalo potres na tom istom području 1909. godine? Ili u Zagrebu 1880.Na stranici agencije za ugljikovodike azu.hr imate mapu sa svim trenutno aktiv
nim bušotinama u Hrvatskoj. Po toj mapi i vašoj teoriji više ne bi bilo Slavonije niti Podravine...
Prikaži još ↓
KAJ - ZG
18.1.2021.
Odustani
ZŠ- niti Moslavine...
Enos Dea
18.1.2021.
Odustani
Područje potresa se nalazi na aktivnom dijelu tektonske ploče i vjerojatno bi došlo i do potresa bez tih bušotina. Samo bi najvjerojatnije bio potres manje jači
ne i ne bi bilo ogromna količina tih manjih potresa u toliko kratko vrijeme. Stvar je u tome što se toliko materijala crpi iz zemlje da se u unutrašnjosti zemlje oslobodi puno praznih prostora/šupljina. Tokom potresa se te prazne šupljine urušuju i stvara se dodatna aktivnost. Nije ni čudno što se pored potresa i toliko rupa stvara na površinu. Malo po malo se zemlja slegne a potres dodatno pomaže u tom procesu. To je kao domino efekat. Za današnje crpljenje nafte i plina se koriste ogromne količine kemikalija. Kao prvo, vrlo je štetno a kao drugo materijal u dubini se zbog toga jako smekša. Ovo je teško za vjerovati mnogo nama ali kad malo dalje istražite, vidjet ćete da ima logike.
Prikaži još ↓
KAJ - ZG
18.1.2021.
Odustani
Enos Dea- Al na Baniji ne vade ni naftu ni plin...
Enos Dea
18.1.2021.
Odustani
Da dodam. Područja sa mnogo bušotina izvan aktivnih područja tektonskih ploča nisu toliko u opasnosti upravo jer nisu na ta aktivna područja kao naprimjer Petri
nja. Opet te kemikalije rade svoje i na ta područja pa i dalje postoji rizik zagađenja vode i tla. Ako su područja na veoma mekanom tlu, postoji isto rizik nastajanja rupa na površini.
Prikaži još ↓
Enos Dea
18.1.2021.
Odustani
KAJ - ZG Sve je to veoma blizu. Nisu džabe upitali direktora Ine može li to sve imati veze sa bušotinama. Velika je lova u pitanju i nikad neće priznati osim ak
o stručnjaci ne dokažu kao šta su dokazali u Nizozemskoj. Najsjevernija provincija Groningen se redovito trese ali na sreću nisu snažni potresi kao kod nas. Upravo se u toj provinciji vadi plin i nafta a tlo je jako mekahno. Jednostavno su dokazali da je to uzrok podrhtavanja.
Prikaži još ↓
KAJ - ZG
18.1.2021.
Odustani
Enos Dea-onda mi sami sebi kopamo rupu...
ZŠ
ZŠ
18.1.2021.
Odustani
@Enos Dea i što je napravila nizozemska vlada? Obećala zatvoriti bušotine do 2030. godine. 90% plina Nizozemska dobiva iz tih bušo
tina. Što je onda par potresa ne jačih od 4 stupnja... ima članak o tome na DW. Naravno link ne mogu staviti u komentar.
Prikaži još ↓
Enos Dea
18.1.2021.
Odustani
@ZŠ Pored ovoga šta ste vi naveli mogu se prijaviti 3 vrsta šteta: Štete imovine, nematerijalne štete i štete gubitka vrijednosti imovine.
Procjenjitelji su ob
avezni izaći na teren da se pokrene postupak i na kraju isplati eventualna šteta.
Prikaži još ↓
ZŠ
ZŠ
18.1.2021.
Odustani
@Enos Dea prvo trebate imati neki dokaz da su štete nastale radi bušenja tla i eventualnog frackinga, mada ne vjerujem da se ta me
toda koristi kod nas. Evo vam Nizozemske gdje su znanstvenici povezali učestale potrese s eksploatacijom plina. Mislite da će im država platiti štetu na kućama. Moguće da i hoće budući s plinom iz tih nalazišta snadbjevaju 90% potreba za zemnim plinom u državi a još ga i izvoze u Njemačku, Belgiju i Dansku... Ljudi misle da je na tom zapadu sve krasno i savršeno ali nije. Imam rođake koji skoro 50 godina žive u Švicarskoj. Da je tamo bio potres kao u Petrinji i okolnim mjestima država bi obnovila javnu infrastrukturu a privatnu imovinu obnavlja vlasnik... Ako nema novaca za obnovu još mu naplate raščišćavanje srušene kuće. Doduše tamo nema potresa ovakve snage ali su lavine, odroni zemlje i poplave relativno česta pojava. Ali isto tako nitko vam neće iznajmiti stan odnosno poslovni prostor ako ga ne osigurate... Što se pandemije tiče, moji imaju restoran i mali hotel. Nisu radili u proljeće dva i pol mjeseca i sad su zatvoreni od nove godine. Nisu dobili franka pomoći od države, od police osiguranja 40.000 franaka što je mizerija, radnike koji imaju stalno zaposlenje ne smiju otpustiti već ih i dalje plaćaju. Srećom da su dugo tamo pa imaju ušteđevinu iz boljih vremena, a oni koji su otvorili unazad par godina sigurno idu u stečaj. Broj korisnika socijalne pomoći se utrostručio. I sve to u čarobnoj Švici
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .