Interesne skupine kao što su liječnici imaju pravo štititi svoj interes, no to nije interes većine građana, koje muči to što nema nijednog pokazatelja koji bi govorio da će njima s novim rješenjem biti bolje, ističe Mrsić u priopćenju.
Mirando Mrsić: "Novi zakon će se obiti Hrvatima o glavu..."
Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine poručile su da novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti nema alternative, no ni jednom riječju nisu se osvrnuli na to da su prijedlog zakona odbile sve sindikalne središnjice i udruge pacijenata, jer on nije u interesu većine građana, ustvrdio je u četvrtak nezavisni saborski zastupnik Mirando Mrsić.
Interesne skupine kao što su liječnici imaju pravo štititi svoj interes, no to nije interes većine građana, koje muči to što nema nijednog pokazatelja koji bi govorio da će njima s novim rješenjem biti bolje, ističe Mrsić u priopćenju.
"Nema podataka o tome kakva su iskustva onih koji su privatizirali zdravstvenu zaštitu, a ni što se može očekivati u našem zdravstvenom sustavu. Privatizacija se već obila o glavu Šveđanima, Poljacima, Slovencima i Slovacima, a očito će i Hrvatima ako se donese ovakav zakon", ocijenio je.
Navodi primjer susjedne Slovenije, koja je također krenula u koncesije kao i Hrvatska, no zbog povećane potrošnje i pada učinkovitosti sustava zaustavila je širenje koncesija. "Cerarova Vlada namjerava jasno razdvojiti privatno od javnog zdravstva, jer je to jedini zalog da sustav bude transparentan i kvalitetno kontroliran".
I Šveđani su, navodi Mrsić. 80-ih godina posegnuli za privatizacijom s istim ciljem kao i ministar zdravstva Milan Kujundžić - povećati učinkovitost, kompeticiju između pružatelja usluga i mogućnost izbora. No, stupanjem na snagu privatizacijskog zakona u Švedskoj su se umjesto javnozdravstvenih centara i bolnica počele osnivati zdravstvene tvrtke koje su kupcima prodavale robu, tj. zdravlje.
"Osnovna svrha je bila što više zaraditi, a zdravlje građana došlo je u drugi plan. Deset godina poslije zdravstveni su pokazatelji za Šveđane katastrofalni u odnosu na vrijeme prije privatizacije uz desetorostruko više sredstava koja se izdvajaju za zdravstvo", ističe Mrsić.
To očekuje i Hrvatsku ako se usvoji prijedlog zakona. Nestankom solidarnosti u sustavu onih koji imaju s onima koji su bolesni i koji nemaju udara se u temelje socijalne države, a zdravlje postaje privilegija bogatih, poručuje Mrsić.