Ministar je odbacio tvrdnje o postojanju islamističkih terorističkih ćelija u BiH, o kojima govore političari iz Republike Srpske, uključujući ministra unutarnjih poslova RS Karana
Ministar obrane BiH: U RS provode ruske vojne obuke
Ministar obrane BiH Zukan Helez ustvrdio je kako se u Republici Srpskoj organizira obuka paravojnih postrojbi koju vode osobe iz Rusije, uzvrativši tako na izjave entitetskog ministra policije entiteta Siniše Karana kako u BiH postoji oko stotinu paradžemata koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
- Imamo obavještajne podatke da se na teritoriju RS provode obuke i to vode neki ljudi iz Rusije- izjavio je Helez u srijedu navečer u intervjuu za televiziju N1, navodeći kako se u kampovima zapravo obučavaju paravojne formacije.
Dodao je kako je takvih kampova "malo", a njihova lokacija točno se zna te ih se u slučaju potrebe može eliminirati.
- Vježbaju s oružjem, i znamo odakle im. To se podvede pod neku formu pa da je legalno, kao dio MUP-a RS, pa se pojavi u nekom drugom obliku, i sve dok ne bude opasno za državu nema reakcije. Mi smo to locirali i pratimo. Rekao sam to ljudima iz međunarodne zajednice i naravno da znaju- kazao je ministar obrane BiH.
Istodobno je odbacio tvrdnje o postojanju islamističkih terorističkih ćelija u BiH, o kojima govore političari iz Republike Srpske, uključujući ministra unutarnjih poslova RS Karana.
- Imamo preko 100, 110 ili 120 registriranih paradžemata koje kontroliramo i pratimo- kazao je Karan novinarima 13. studenoga, nakon što su dužnosnici RS poslali pismo Kongresu i Senatu SAD u kojemu tvrde da je BiH i dalje država u kojoj islamistički radikalizam ima snažno uporište.
Po Karanovim riječima, radi se o zajednicama koje okupljaju pristalice ekstremnog vehabijskog radikalizma i povratnike sa stranih ratišta, čije djelovanje nadzire posebna uprava uspostavljena pri MUP-u RS sa zadaćom borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.
I njegove kao i Helezove izjave odmah su naišle su na burne reakcije i demantije.
Odbacivanje optužbi o ruskom utjecaju i islamskom radikalizmu
Helezov kolega i zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Staša Košarac u četvrtak je optužio ministra obrane da iznosi neistine i djeluje pod utjecajem američkog veleposlanika Michaela Murphyja, koji zajedno s drugim zapadnim diplomatima govori o malignom ruskom utjecaju u BiH. Košarac to opisuje kao "notornu neistinu", baš kao i optužbe da RS provodi secesionističku politiku.
- Izuzetno je opasno kada ministar odbrane, bez ijednog dokaza, javno iznosi takve tvrdnje na račun Republike Srpske. To se može okarakterizirati kao raspirivanje nacionalne netrpeljivosti i straha- izjavio je Košarac najavivši kako će tražiti da se o ovim optužbama raspravlja s vodstvom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA).
Za njega su Helezova upozorenja tek dio "antiruske histerije".
U Republici Srpskoj su istodobno, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ponovno aktualizirane tvrdnje o BiH kao uporištu radikalnih islamista i potencijalnom utočištu za teroriste pa se ponovo govori o paradžematima, zajednicama muslimanskih vjernika izvan zakonitih struktura Islamske zajednice u BiH, koje vode samozvani imami. Uglavnom je riječ o osobama koje su propovijedale šiitski islam "uvezen" u BiH tijekom rata i nakon njega.
Islamska zajednica u BiH je još 2016. potvrdila postojanje 34 takve zajednice, a nakon toga su poduzeli mjere za njihovu integraciju odnosno raspuštanje. Najveći dio njih taj je poziv prihvatio.
Islamska zajednica sada je pojasnila kako oni imaju podatke o 13 postojećih zajednica koje se samo uvjetno mogu nazvati paradžematima jer djeluju preko pojedinaca i tek povremeno, a samo njih četiri djeluju organizirano.
- Ta četiri koja djeluju organizirano imaju članstvo od 30 do 40 obitelji. Kada bi se ta četiri paradžemata sakupila u jedan, njih nema dovoljno za jedan džemat, prema propisima Islamske zajednice BiH- pojasnio je za "Dnevni avaz" Mustafa Prljača, savjetnik reisa Huseina Kavazovića.
Prema propisima IZ u BiH, džemat se formira tamo gdje ima barem 200 vjerničkih obitelji.
Prljača tvrdi kako se broj vjernika u preostalim paradžematima smanjuje, a da oni ni sada ne prave nikakve problem niti pokazuju agresivnost, nego su izabrali život u izolaciji. Sigurnosni aspekt tog fenomena stvar je države i njenih tijela, a ne vjerske zajednice, dodaje on.