Obavijesti

News

Komentari 2

Milanović: Treba više izdvajati za znanost, a najopakiji oblik korupcije je ona akademska

Milanović: Treba više izdvajati za znanost, a najopakiji oblik korupcije je ona akademska
4

Predsjednik smatra da treba više novca izdvajati za znanost jer Hrvatska nije siromašna zemlja, nego zemlja višeg srednjeg dohotka.

Predsjednik Republike Zoran Milanović istaknuo je u petak u Zadru da ulaganja i izdvajanja za znanost, znanstvene projekte i sveučilišta nisu dovoljna, da se mora izdvajati više te pozvao na rigorozna pravila protiv akademske korupcije, koju smatra najopakijim oblikom korupcije.

Predsjednik Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici u prigodi obilježavanja 20. obljetnice rada i proslave Dana Sveučilišta u Zadru, na kojoj je poručio da je Sveučilište u Zadru, kao i Grad Zadar, pravi mali biser.

"Ovaj grad sve više poprima lice jednog ugodnog, uređenog, njegovanog, akademskog i turističkog grada. Uvijek je bio važan, napredan i poseban, a njegova povijest je posebna, ona je hrvatska, slavenska", rekao je Milanović.

Čelnicima Sveučilišta poručio je da budu rigorozni kada je u pitanju akademska korupcija. "Po meni to je najopakiji oblik korupcije jer akademija nije za svakoga. Akademija je jedan prostor u koji se ulazi kada si spreman igrati po pravilima tog prostora, po posebnim pravilima i nema preko reda", rekao je te dodao da fakultet nije za svakoga, ali je za svakoga tko želi raditi i ponašati se po rigoroznim pravilima.

Predsjednik smatra da treba više novca izdvajati za znanost jer Hrvatska nije siromašna zemlja, nego zemlja višeg srednjeg dohotka. "Međutim, ulaganja i izdvajanja za znanost, za znanstvene projekte i za sveučilišta nisu dovoljna. Znam da država može više. Naravno da država ne može dovesti one projekte koje financira Europska unija, to morate sami i za to je također potrebno znanje", istaknuo je.

'Stvari nisu kako su ih prikazali Bane i Plenković. Očekujem da sazove poljoprivrednu avijaciju'
'Stvari nisu kako su ih prikazali Bane i Plenković. Očekujem da sazove poljoprivrednu avijaciju'

Vican: Novi strateški ciljevi u novom povijesnom vremenu razvoja RH

Sveučilište u Zadru osnovano je 4. srpnja 2002., a 25. ožujka 2003. sazvana je prva konstituirajuća sjednica Senata. Danas je to najveće potpuno integrirano sveučilište u Hrvatskoj s 27 sveučilišnih odjela na kojima se izvode studiji na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini.

Na sveučilišnim studijima studira oko 6000 studenta, zaposlena su 644 djelatnika, od toga u nastavi 440.

"Humanističko-društveni korijeni bili su dovoljni za prepoznavanje perspektivnosti našeg Sveučilišta 2002. godine, s novim strateškim ciljevima u novom povijesnom vremenu razvoja Hrvatske. Od tada do danas imamo nove korijene u zdravstvenom području, agronomiji, ekologiji, akvakulturi, geografiji kao interdisciplinarnom području, pomorstvu, teologiji, informatici", rekla je rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican.

Svečana sjednica povodom obilježavanja 20. obljetnice rada i proslave Dana Sveučilišta u Zadru

Podsjetila je na velike projekte zadarskoga sveučilišta poput novog studentskog doma s restoranom i obnove stare Tehničke škole te članstva u alijansi europskih Sveučilišta EU-CONEXUS.

U povodu 20. obljetnice za višegodišnju suradnju priznanja su dodijeljena tvrtki Tankerska plovidba i Športskom centru Višnjik. Nagrade su primili direktori Mario Pavić i Denis Karlović.

Prva visokoškolska ustanova u Zadru Universitas Jadertina osnovana je 1396., a ukinuta dolaskom Francuskoga carstva na vlast u Dalmaciji 1807.

Suvremeni razvoj visokoga školstva u Zadru počeo je 1955. godine donošenjem zakona o osnivanju Filozofskog fakulteta u Zadru pri Sveučilištu u Zagrebu, a u osnivanju fakulteta veliku je ulogu imao Miroslav Krleža koji na taj način želio istaknuti hrvatsku komponentu razvoja visokoškolskoga obrazovanja na istočnoj obali Jadrana.

Zadarski Filozofski fakultet prešao je u sastav novoosnovanog Sveučilišta u Splitu 1974. godine. Godine 1961. osnovana je i Pedagoška akademija.

 

(Hina) xdgk/xalui ydgk

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 2
FOTO Teška nesreća u Šibeniku: 'Auto se zabio u zid i prevrnuo'
NA TERENU I VATROGASCI

FOTO Teška nesreća u Šibeniku: 'Auto se zabio u zid i prevrnuo'

U nesreći je, kako su nam potvrdili iz JVP Šibenik, sudjelovao jedan automobil. Za sada nema službenih informacija o ozlijeđenim ili stradalim osobama
Do kraja života nije znao crtati, poginuo je u svom Mercedesu, a bio je arhitekt ispred vremena
ZAGREBAČKI VIZIONAR

Do kraja života nije znao crtati, poginuo je u svom Mercedesu, a bio je arhitekt ispred vremena

Spisateljica i arhitektica Ena Katarina Haler za Express je pisala feljton povodom 130. godišnjice rođenja arhitekta Drage Iblera, Zagrepčanina koji će uz taj grad ostati vezan tijekom cijelog profesionalnog života
Epidemiolog Kaić o virusu koji se širi u Kini: 'Kola među nama, nije nov, nema mjesta panici'
HMPV NIJE NOVA KORONA

Epidemiolog Kaić o virusu koji se širi u Kini: 'Kola među nama, nije nov, nema mjesta panici'

Kina bilježi porast oboljelih zbog HMPV virusa. Epidemiolozi kažu da on nije nov, dugo je među nama pa onda postoji iimunitet, koji na koronu nismo uopće imali. Cjepiva nema pa je rizik za malu djecu i starije veći