Stručnjaci za Covid kažu da Matijanić nije smio dobiti kortikosteroide, trebalo ga je zbog Covida upozoriti da prekine terapiju
Matijaniću nisu dali lijek, a Beroš tvrdi da ga ima dovoljno
Beroševo ministarstvo sad tvrdi da u bolnicama ima dovoljno lijekova protiv Covida. Liječnici koji najteže pacijente liječe, pa i s mnogo komorbiditeta, kao kroničnih bolesti, upozoravaju, međutim, na nešto sasvim drugo. Ne treba se fokusirati, kažu, na anticovid lijek nego na pitanje je li Matijanić smio, u Covidu, dobiti kortikosteroide - u tabletama za svoju primarnu, autoimunu bolest, i u injekciji.
U Split je otišla inspekcija Ministarstva zdravstva, koja bi trebala ispitati to, kao i mnoga druga pitanja - zašto Matijanić, koji je u više navrata liječnicima rekao da ima intersticijsku bolest pluća, Sjögrenov sindrom kao autoimunu bolest, i da nije cijepljen, nije hospitaliziran. Nadalje, zbog čega mu nije rečeno da prestane uzimati tablete kortikosteroida za svoju bolest ako je to bio imperativ, kao što nam tvrde dobro upućeni liječnici; zašto ga Hitna pomoć nije odvezla već nakon prvog posjeta, čak i ako su svi zdravstveni parametri bili uredni, jer se Matijanić vrlo loše osjećao i bio je slabo pokretan. Nadalje, kako je moguće da liječnik telefonski paušalno ocjenjuje stanje pacijenta a da ga ne pregledaju uživo, poslušaju... Pitanje je, nadalje, i je li mu, tko i zašto, preporučio da se ne cijepi, što ga je možda moglo spasiti od najgoreg. Na kraju, pitanje je i zbog čega obdukciju tijela nije obavio specijalist sudske medicine nego bolnički patolog.
U Ministarstvu zdravstva ne žele otkriti tko je imenovan u povjerenstvo koje će razmatrati Matijanićev slučaj.
- Do konačnog donošenja stručnog mišljenja i završetka inspekcijskog nadzora nismo u mogućnosti ustupiti imena članova i stručnjaka koji sudjeluju u istima, s ciljem nesmetanog i objektivnog utvrđivanja svih činjenica - odgovara nam službeno Ministarstvo zdravstva Vilija Beroša. Država, dakle, ne želi otkriti tko će razmatrati ovaj mučan slučaj, to će biti tajna do samoga kraja, osim ako imena ne "iscure". No ministarstvo je odlučilo pobrojiti sve kutijice anticovid lijekova u bolnicama, pa kaže da ih ima dovoljno s obzirom na trenutačne potrebe. Zašto je onda Matijaniću u Splitu, trebao lijek ili ne, rečeno da ga nema, ostaje također nejasno.
- U 26 bolnica u cijeloj Hrvatskoj trenutno imaju 483 doze Vekluryja (remdesivira) i 236 doza Ronapreve, lijekova koji se koriste za liječenje oboljelih od Covid-19, što je dovoljno za sve sadašnje potrebe - napisalo je ministarstvo nakon žurne provjere zaliha.
Ima ih dovoljno i u svakoj su zdravstvenoj ustanovi dostupni u svakom trenutku, tvrde. Praksa je da bolnica koja je ostala bez lijeka posudi lijek od one koja ga ima dovoljno.
- Nema ni jednog opravdanog razloga da bi bilo koja bolnica bila uskraćena za određeni lijek ako to potrebe liječenja zahtijevaju, zaključio je jučer Beroš.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) danas je otkrila, međutim, da zaliha remdesivira ima za 80 pacijenata, a u bolnicama se liječi 613 COVID pacijenata. Neke su bolnice sredinom srpnja od ministarstva zatražile dostavu remdesivira, otkrivaju, i ministarstvo ih je obavijestilo da lijeka nema.
- Te su bolnice svoje zalihe potrošile, a do danas remdesivir im nije stigao, i one ga nemaju. Lijek remdesivir se naručuje isključivo preko Ministarstva, bolnice ga ne mogu same nabaviti, kažu u HUBOL-u. Policija i Općinsko državno odvjetništvo u Splitu pak ne otkrivaju ništa novog o istrazi.
- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu će provesti izvide zbog postojanja osnova sumnje da je, za sada, nepoznata osoba/osobe počinila kazneno djelo nesavjesnog liječenja iz članka 181. Kaznenog zakona. S obzirom na to da su izvidi tajni, o sadržaju izvida ne možemo vas izvijestiti. Državno odvjetništvo ne daje informacije o zaprimljenim kaznenim prijavama - odgovorilo nam je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu na pitanje u kojem smjeru idu izvidi, koliko je liječnika i medicinskog osoblja obuhvaćeno istragom, jesu li izuzeli medicinsku dokumentaciju od KBC-a Split... Prema Kaznenom zakonu, zdravstveni radnik koji ne postupi prema pravilima struke ili očito nesavjesno postupa do te mjere da dođe do smrti pacijenta, može dobiti kaznu zatvora do 12 godina. Ako je nedjelo počinjeno iz nehaja, kazna može biti od jedne do osam godina. Odvjetnica Viktorija Knežević za Slobodnu je Dalmaciju objasnila zašto je podignula kaznenu prijavu zbog Matijanićeve smrti.
- Kaznena prijava u ovom je slučaju jako važna jer onda Odvjetništvo u roku od šest mjeseci mora donijeti odluku i obrazložiti je. Kad nema kaznene prijave, Odvjetništvo provodi izvide, ali nema nikakvu obvezu donijeti odluku - pojasnila je. Moguće je, dodaje, da u ovom slučaju postoji i više kaznenih djela - i zbog nepružanja hitne medicinske pomoći i zbog nesavjesnog liječenja.