MASKE, BUNDEVE, SLATKIŠI Halloween su prvi slavili irci, a sredinom 20. stoljeća komercijalizirao se i proširio na cijeli svijet. Maskiranje je nekad bilo zaštita od sila zla
Maske nas štite od sila zla, a strašne bundeve tjeraju duhove
Izdubljene bundeve, maskiranje u zombije, vještice i razna bića, obilaženje kuća, slatkiši, zastrašivanje i horor filmovi postali su zaštitni simboli Noći vještica, koja se svake godine slavi zadnjeg dana u listopadu. Današnje, prepoznatljive oblike Noć vještica, odnosno na engleskom Halloween, počela je dobivati u prvoj polovici 19. stoljeća, u drugom valu migracije Iraca u Sjevernu Ameriku, kaže nam povjesničarka i etnologinja Sonja Miličević Vukelić. Objašnjava kako su se klasične podvale, karakteristične za Noć vještica, poput bacanja jaja na kuću, maskiranja i obilaženja kuća, formirale do kraja 19. stoljeća. Međutim, tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća one su postale opasnije i vandalizam se oteo kontroli.
- Tad je pokrenuta inicijativa da se slavljenje Halloweena okrene više prema djeci, maskiranju, obilaženju kuća i traženju hrane ili novca što će se formirati kao ‘trick and treat’. Svoj puni oblik američki Halloween dobio je sredinom 20. stoljeća i od tada postaje sve više komercijalan i počinje dobivati globalne razmjere - kaže naša sugovornica. Današnji naziv Halloween, objašnjava nam, prema povjesničaru Huttonu, moderni je naziv za razdoblje svetkovine održavane od 31. listopada do 1. studenog među narodima sjeverne Europe.
- Ona je obilježavala ključno prijelazno razdoblje iz jeseni u zimu, odnosno iz toplijeg i svjetlijeg dijela godine u mračniju i hladniju zimu. Ta svetkovina kod Iraca i Škota bila je poznata pod nazivom Samhain i značio je kraj ljeta, kod Velšana Nos Galan Gaeaf, odnosno zimska noć, a anglosaksonski naziv je bio Blodmonath, odnosno mjesec krvi - kaže i dodaje kako je engleski naziv za večer prije 1. studenog bio All Hallow’s Eve, a od toga je kraćenjem nastao današnji naziv Halloween.
- Paljenje krijesova uoči 1. studenog, prema ranim škotskim folkloristima i antropolozima, uključujući Jamesa Frazera, bili su izrazi imitativne magije i predstavljali su Sunce, a svrha im je bila držati ljude podalje od utjecaja najmračnijeg razdoblja godine koja je često donosila glad i smrt - kaže Miličević Vukelić. Dodaje kako se istodobno smatralo da su tijekom te svetkovine granice između živih i mrtvih najtanje te da se može komunicirati s preminulim članovima obitelji, pa je to bilo vrijeme i kad se slavio kult predaka.
I danas je u načinu obilježavanja Halloweena vidljivo vjerovanje u pomicanje granica između svjetova, odnosno da je to noć u kojoj se otvaraju vrata između našeg svijeta i svijeta mrtvih te da je moguća komunikacija ta dva svijeta. Halloween je, ističe naša sugovornica, popularizirala i globalizirala Amerika. No slavljenje Noći vještica u Ameriku su “donijeli” Irci i Škoti. Jedan od najprepoznatljivijih simbola Noći vještica su izdubljene bundeve unutar kojih se umeću svijeće kako bi one izgledale zastrašujuće.
- Rezbarene bundeve sa svijećom postavljene na pragove i u dvorišta prema vjerovanju daju svjetlost lutajućim dušama, a zastrašujuća lica izrezbarena u bundevi trebaju prestrašiti i otjerati zle duhove - kaže Miličević Vukelić. Osim toga, u Noći vještica ljudi se nerijetko maskiraju u zombije, vještice, vampire i slična bića. Prerušavanje je u prošlosti služilo kao zaštita od natprirodnih bića. Tradicija je ostala do danas, no u današnje vrijeme maske više služe za zastrašivanje drugih.
- Danas se magija minulih vremena u obilježavanju Noći vještica pretvorila prvenstveno u zabavu i igru što ne začuđuje, s obzirom na to da je vrijeme u koje pripada obilježavanje Noći vještica zapravo vrijeme kad počinju godišnje hedonističke zabave karnevalskog karaktera. Noć vještica zadržala je izrazito gozbenu narav i pretjerivanje u svemu, u jelu, piću i lakrdijama - kaže naša sugovornica te zaključuje:
“U suvremenom svijetu Noć vještica je proslava koja, umjesto tuge ili straha od zloslutne sudbine, obilježava vrijeme veselja, igre i zabave, kako za djecu, tako i, možda čak i više, za odrasle”.
Drugi po redu najpopularniji praznik
Noć vještica je nakon Božića drugi najkomercijaliziraniji praznik. Najveća parada održava se u New Yorku i posjeti je više od dva milijuna ljudi.
Irci su 'krivi' za sve
>>> Sve je počelo od Iraca. Kao migranti, u SAD su donijeli Noć vještica. Prva velika proslava održana je u Minnesoti.
>>> Sredinom 19. stoljeća Europljani su obilježavanje Noći vještica prenijeli iz Europe u Sjevernu i Južnu Ameriku.
>>> Sedamdesetih i osamdesetih godina običaj slavljenja Noći vještica zahvatio je i ostatak svijeta, ponajviše zahvaljujući holivudskim filmovima.
Noć vještica u brojevima
- 15,875.732 slatkiša Na Noć vještica svake se godine pojede više od 15 milijuna slatkiša. To je količina dovoljna za četiri puta obložiti Mjesec slatkišima.
- 93% obilazi kuće Čak 93 posto djece mlađe od 12 godina svake godine na Noć vještica obilazi kuće kako bi im ljudi poklonili slatkiše ili dali novce.
- 50% se maskira Iako je prerušavanje rezervirano više za djecu, čak pedeset posto odraslih redovito se maskira u razna bića za Halloween.
- 16 sekundi Toliki je Guinnessov rekord za najbrže rezbarenje bundeve. Inače se godišnje samo u Americi za potrebe Noći vještica uzgoji oko dva milijuna bundeva.
- 25 milijardi za ukrašavanje Samo na maske za Noć vještica godišnje se potroši više od 9 milijardi kuna, a više od 16 milijardi na ostale ukrase.
- 10% prerušava ljubimce Na maskiranje kućnih ljubimaca potroši se oko 2 milijarde kuna.