Fake news ili širenje lažnih vijesti ne odnosi se samo na dezinformiranje o aktualnim događajima nego je postalo forma cyberbullyinga među vršnjacima. U nekim zemljama zabilježen je velik broj zahtjeva za uklanjanjem s društvenih mreža sadržaja koji vrši nasilje nad djecom, od kojih je većina bila upravo s TikToka. No bez obzira na to je li riječ o lažnim podacima, svako dijeljenje tuđih fotografija i videozapisa bez dozvole, vrijeđanje i maltretiranje druge osobe na internetu oblik je online nasilja.

Pritom spomenuta mreža nije jedino mjesto na kojem se nasilje vrši. Snapchat i aplikacije za razmjenu poruka, poput WhatsAppa, također su prostori širenja lažnih podataka te razmjene eksplicitnih i drugih fotografija bez dozvole. O tome zašto se čini da je na internetu najviše zlostavljača, što takvo nasilje čini žrtvi i koja je uloga roditelja, razgovarali smo s Tomislavom Ramljakom, 
voditeljem Centra za nestalu i zlostavljanu djecu te Centra za sigurniji internet. 

Žrtvi su predložili da počini suicid

Osvetnička pornografija jedan je od sve većih problema kad je riječ o cyberbullyingu, ne samo na našim prostorima nego i u ostatku svijeta. Upravo je jedan takav slučaj prilično iznenadio našeg sugovornika, osobito kad je shvatio da je razina suosjećanja za žrtvu među vršnjacima postala izrazito niska.

- Jedan je srednjoškolac nakon prekida podijelio u grupi intimne fotografije djevojke s kojom je bio u vezi, a kako su oboje išli u istu srednju školu, one su se brzo proširile na društvenim mrežama. Takvih slučajeva ima mnogo, no u ovom primjeru šokirali su me komentari drugih učenica iz škole, koji su bili zastrašujuće vulgarni na račun njenog izgleda. Čak su žrtvi sugerirali kako je najbolje da izvrši suicid - kaže Ramljak te dodaje kako je žrtva na kraju promijenila školu jer nije mogla živjeti s tolikom količinom uvreda u virtualnom, a poslije i u stvarnom svijetu.

- Nakon provedenih predavanja i radionica u školi, iznenadio sam se razmjerima manjka empatije kod drugih učenica. Iako vrlo dobro znaju kako postoji realna mogućnost da i one budu žrtve jer je, kako su izjavile, slanje eksplicitnih fotografija danas normalno ako želiš zadržati dečka. Nužno je da osvijestimo mentalno stanje žrtve, koliko je bitno da u takvim situacijama dobije podršku roditelja, prijatelja, ali i ostalih učenika. Treba poraditi na isticanju važnosti empatije kod okoline kad je riječ o bilo kojem obliku nasilja ili zlostavljanja kod djece i mladih ljudi - ističe stručnjak.

Kad je riječ o osvetničkoj pornografiji, uskoro bi dodatni problem mogli predstavljati i lažni videoradovi temeljeni na umjetnoj inteligenciji. Naime, nove tehnologije omogućile su da se sadržaj ovog tipa može lažirati putem deepfake videa, a riječ je o videosnimkama za koje imate dojam da gledate određenu osobu iako to zapravo nije ona nego je samo korištena njezina fotografija. Na dark webu za izradu ovakvog protuzakonitog sadržaja plaća se od 300 do 20.000 dolara po minuti.

Traume dovode do samoozljeđivanja 

Ramljak objašnjava kako elektroničko nasilje može ostaviti teške i dugotrajne posljedice jer se može pojaviti u bilo koje vrijeme i bilo gdje u virtualnom svijetu. Pritom počinitelj često nema uvid u posljedice svojeg postupanja kod žrtve nasilja. Točnije, ne može vidjeti kako se žrtva nasilja osjeća ili ponaša, pa mu se može činiti da nije učinio ništa loše. 

- Neke od najčešćih posljedica nasilja putem interneta su anksioznost, depresija, socijalna izolacija, uznemirenost nakon korištenja računala ili mobitela, manjak samopoštovanja, lošiji školski uspjeh, narušeno zdravlje te, kao najekstremnija posljedica, suicid - navodi stručnjak te objašnjava da je u velikoj mjeri individualno i uvjetovano mnogim faktorima, kad spomenuto nasilje prelazi u stadij u kojem žrtva postane sklona samoozljeđivanju i suicidalnim mislima.

- Vrlo je važno da radimo na prepoznavanju rizičnih čimbenika, osnaživanju zaštitnih čimbenika, ali i da reagiramo na ovako ozbiljne slučajeve na način da se odmah, bez odgode, obavi pregled psihijatra u slučaju da imamo spoznaje kako je riječ o tome da se dijete ili mlada osoba samoozljeđuje i/ili razmišlja o samoubojstvu - upozorava Ramljak.

Nužne su posljedice za počinitelja

Sugovornik ističe kako je bitno da počinitelj snosi odgovarajuće posljedice i da pritom postoji nekoliko opcija: od odgojnih mjera, upućivanja u obvezno savjetovanje, mjera nadzora u obitelji ili nekih drugih mjera.

- Posljedice moraju biti. U protivnom, kakvu poruku šaljemo žrtvi ili društvu? Nasilje ili zlostavljanje u bilo kojem obliku ne smije se tolerirati jer jedino tad možemo reći da radimo promjene u društvu - poručuje Ramljak.

- U velikom broju slučajeva čujem kad počinitelji nasilja odgovore 'pa zaslužili su to' jer iz njihove pozicije oni postavljaju mjerila ponašanja. Nažalost, vrlo često nisu svjesni posljedica koje mogu imati za takva djela. Svakako je tu bitna i odgovornost roditelja jer bi kroz odgoj dijete moralo biti svjesno svojeg ponašanja i osjećaja koji to izaziva kod drugih. Zato se i njih može uključiti u mjere nadzora da se vidi njihova kompetencija kao roditelja - kaže stručnjak.

Vršnjake potajno fotografiraju i dijele slike

U okviru dosadašnjih istraživanja o elektroničkom nasilju koje su proveli Centar za nestalu i zlostavljanu djecu i Centar za sigurniji internet, u suradnji s A1 Hrvatska, rezultati su bili prilično zabrinjavajući. Ispitivanje je pokazalo da se djeca i mladi rjeđe odlučuju na dijeljenje problema i spomenutih situacija cyberbullyinga s roditeljima, skrbnicima i stručnim suradnicima u školama. 

Štoviše, gotovo 40% mladih izjavilo je da je već primilo sadržaje seksualne tematike od poznatih i nepoznatih ljudi. Pritom je 30% hrvatskih srednjoškolaca potvrdilo kako njihovi vršnjaci potajno fotografiraju druge osobe u situacijama u kojima su neprimjereno odjevene, gole ili tijekom seksualnih aktivnosti - nakon čega su te fotografije podijeljene na internetu. 

- Na pitanje kako reagiraju na ovakva ponašanja, više od 40% učenika odgovorilo je kako ne bi prijavilo seksualno uznemiravanje zbog straha od 'preburne' reakcije škole. A više od polovice mladih ignorira doživljeno seksualno uznemiravanje te blokira osobe uključene u to ponašanje - upozorava Ramljak te dodaje kako ovi podaci govore da mladi samostalno rješavaju problem ili se okreću vršnjačkoj podršci te da su odrasli rijetko uključeni u rješavanje njihovih problema. 

Prevencija je ključna, ali izostaje 

Ramljak se pritom osvrće i na rezultate nacionalnog istraživanja o korištenju interneta i online ponašanja roditelja djece osnovnoškolaca i srednjoškolaca u Hrvatskoj, koji su objavljeni ranije ove godine. Rezultati vezani za online aktivnosti djece pokazuju kako roditelji koriste različite strategije ograničavanja, nadzora i komunikacije u području korištenja interneta, no još u nedovoljnoj mjeri.

- Više od polovice roditelja koji su sudjelovali u istraživanju vrlo rijetko ili nikad ne razgovara s djetetom o online sigurnosti niti postavlja pravila o dječjem korištenju interneta. Pritom posebno zabrinjava podatak da svaki peti roditelj koji je sudjelovao u istraživanju nema nikakav nadzor nad dječjim korištenjem mobitela/tableta prije spavanja - kaže stručnjak te dodaje kako svaki treći roditelj svojem djetetu nikad nije zabranio korištenje određenih online sadržaja.

Napominje kako su u ovoj priči posebice važni rezultati koji upućuju na to zašto je komunikacija roditelja i djece o online aktivnosti otežana jer mogu predstavljati osnovu za razvoj sustavnih programa podrške roditeljstvu u digitalno doba.

Dodaje kako je ovdje bitno istaknuti da je više od 30% roditelja koji su sudjelovali u istraživanju vrlo zabrinuto zbog načina na koji njihova djeca koriste internet. No pritom 30% roditelja također naglašava da ne bi poduzelo ništa ako doznaju da njihovo dijete sudjeluje u online poteškoćama, a više roditelja bi prije potražilo pomoć na internetu nego porazgovaralo sa svojom djecom o problemima u online okruženju.

- Od roditelja i dalje čujem da je to dječja igra, zafrkancija i da preuveličavamo stvar. Kako nije riječ o fizičkom bolu, kad se vidi ozljeda, emocionalna ili psihička bol nije 'vidljiva', pa se ne uzima tako ozbiljno - kaže sugovornik.

- U zadnjih nekoliko godina vide se pomaci kad govorimo o sigurnosti na internetu, ali i o odgovornosti kod bilo kojeg oblika nasilja, što je velik iskorak da to postane društveno neprihvatljivo ponašanje. Živimo u digitalnom okruženju u kojem djeca i mladi provode više vremena nego u stvarnom svijetu i nužno je da se osjećaju i ondje zaštićeno - zaključuje Tomislav Ramljak.

Sigurniji digitalni svijet za sve

Naš sugovornik jedan je od govornika na konferenciji CyberGuard 2024 powered by A1&CSI.hr, koja se održava 3. listopada u Zagrebu. A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet prvi put organiziraju konferenciju posvećenu stvaranju sigurnijeg digitalnog svijeta za sve, a posebno za djecu. Ova jedinstvena konferencija okuplja vodeće domaće i svjetske stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, zaštite dinamike poslovanja i poslovnih sigurnosnih rješenja, tehnologije, obrazovanja i drugih ključnih sektora, s ciljem poticanja dijaloga i razmjene znanja. Više o konferenciji doznajte ovdje.