TESS je nova letjelica koju NASA šalje u potragu za planetima. No, ona bi mogla vidjeti i atmosferski sastav planeta te ima li na njima znakova koji bi ukazali da je tamo moguć život i da ga treba potražiti
Lovac na planete: TESS kreće u potragu za 'malim zelenima'
Uskoro počinje novo doba potrage za izvanzemaljskim oblicima života, jer će NASA 16. travnja na SpaceX-ovoj raketi u svemir lansirati TESS. Letjelica je to koja će u našem svemirskom susjedstvu tragati za neotkrivenim svjetovima i dati velik broj novih meta na kojima bi buduće studije trebale tragati za znakovima života.
- Jedno od najvećih pitanja u istraživanju egzoplaneta je: Ako astronom pronađe planet u zoni pogodnoj za život, hoće li taj planet biti zanimljiv i za biologe? - rekao je George Ricker s MIT-a, koji je glavni znanstvenik na misiji TESS. U priopćenju NASA-e navodi kako očekuje da će letjelica otkriti velik broj planeta s atmosferskim sastavom, koji ima potencijalne znakove o prisutnosti života, koji će moći istražiti buduće studije.
Letjelica je prošla sve provjere i trenutno je na posljednjim pripremama za lansiranje. U svemiru bi trebala provesti barem dvije godine, a nakon lansiranja postavit će je u eliptičnu orbitu oko Zemlje. Trebat će joj 13,7 dana da napravi krug oko našeg planeta te će se pribižiti na 107.800 kilometara ili udaljiti od Zemlje na 373.360 kilometara. No, takva stabilna orbita teoretski bi mogla omogućit letjelici da u svemiru ostane desecima godina bez korekcija putanje.
Opremljena je sa četiri širokokutne kamere koje će joj omogućiti da vidi 85 posto našeg neba. U tom ogromnom prostoru, znanstvenici su nebo podijelili na 26 sektora, a TESS će jedan po jedan proučavati svaki. U prvoj godini istraživanja fokusirat će se na 13 sektora na južnom nebu, a potom na 13 na sjevernom. Cijelo to vrijeme gledat će znakove tranzita planeta ispred svoje zvijezde, što dovodi do blagog pada svjetlosti zvijezde. Istom metodom, Kepler je otkrio tisuće planeta, a TESS će nam sada otvoriti oči prema novim svjetovima.
Uglavnom će gledati zvijezde koje su na udaljenosti manjoj od 300 svjetlosnih godina, ali i koje su 30 do 100 puta sjajnije od onih koje je Kepler gledao. Pomoću spektroskopije znanstvenici će pokušati utvrditi masu, gustoću i atmosferski sastav planeta.