Ovo se mora mijenjati: Svaka četvrta škola treba obnovu, kažu nastavnici. Zbog manjka školskih dvorana i učionica djeca uče i vježbaju u nemogućim uvjetima
NUŽNA OBNOVA
Loši uvjeti: Nove učionice smo napravili od školskog hodnika
Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Učenici Osnovne škole “Sveta Ana” u Osijeku konačno će imati nastavu samo u jednoj zemlji.
Kako bi smanjila troškove, ali i pogodovala učenicima i roditeljima, ravnateljica Osnovne škole “Sveta Ana” u Osijeku, prof. Emina Šinka, morala se pomučiti. Kako bi u potpunosti realizirala jednosmjensku nastavu nedostajale su joj dvije učionice jer je imala dva razredna odjeljenja “viška”.
- Naša škola je imala golemo predvorje, najveće od svih škola koje sam vidjela. U njemu obično organiziramo školske svečanosti. I kad je bilo puno učenika i roditelja, i dalje nam je bilo veliko. Stoga sam odlučila pregraditi ga i od njega napraviti dvije učionice. Naš osnivač se s time složio, stručni nadzor je to odobrio i Grad Osijek je platio radove koji zapravo nisu bili ni skupi ni komplicirani. Naime, iskoristili smo postojeće prozore i radijatore u hodniku te samo nadogradili tri zida, stavili vrata i opremu u razrede te dobili dva odjeljenja za 20-ak učenika. A i dalje imamo veliki hol za priredbe - kaže snalažljiva ravnateljica dodajući kako su se jednosmjenskoj nastavi najviše obradovali roditelji jer većini njih odgovara da im djeca idu prijepodne u školu, a da im poslijepodneva ostaju za izvanškolske aktivnosti ili, pak, izbornu nastavu koja je u školi planirana poslije 14 sati.
Davor Kibel/Glas Slavonije/PixsellU OŠ “Sveta Ana” ove je godine upisano desetak učenika više nego protekle pa ih sad ima 227. Imaju i 44 prvašića u dva razreda.
- Jednosmjenska nastava je bolja i po preporuci pedagoga koji kažu da se djeca teže koncentriraju na nastavu između 16 i 19 sati nego prijepodne te je na Zapadu to općeprihvaćen način školovanja. Roditelji su zadovoljni i stoga što im djeca sad, nakon škole, dođu doma na ručak, iako je naša školska kuhinja organizirana tako da se svim učenicima koji ne mogu pojesti cijeli obrok hrana spakira za poslije - dodaje ravnateljica čija je škola trenutačno jedna od šest na području grada Osijeka koje imaju jednosmjenski program.
Specifičnost ove škole je što imaju njemačke razrede, a u njemački razredni odjel ove će godine krenuti 20 prvašića. Prednost pri upisu imaju djeca austro-njemačke manjine pa se tu uče dva strana jezika od prvog razreda. Dakako, mogu se upisati i učenici koji ne pripadaju toj manjini.
- Naravno, mogu se upisati i drugi učenici koji žele učiti dva strana jezika, njemački i engleski, od prvog razreda - objašnjava ravnateljica.
No čini se kako je jednosmjenski rad doista privilegija u hrvatskim školama. Mnogi zbog nedostatka prostora i sredstava kojima bi proširili svoje kapacitete odustaju od tog nauma. Također, nastavnici već godinama upozoravaju na ključan problem: reforme u obrazovnom sustavu nemaju smisla dok svi učenici nemaju iste uvjete za rad. Tako se u nekim školama raspadaju zidovi, dok su u drugima tableti zamijenili “staromodne” bilježnice.
- Svakoj reformi mora prethoditi stvaranje adekvatnih uvjeta u školama. U nas mnoštvo škola radi u tri smjene, a ne u jednoj, što bi bio preduvjet kvalitetne reforme. Svaka četvrta škola treba obnovu, a neke nemaju ni osnovne uvjete za nastavu. Bez tih materijalnih uvjeta neće uspjeti ni nova reforma školstva koju je počeo provoditi ministar obrazovanja Vedran Mornar - ocjenjuju nastavnici, učitelji i sindikalni čelnici s kojima smo razgovarali.
Škola u Istri koja nema ni dvoranu za vježbanje
Najveći su problemi u područnim školama u kojima se uvjeti nikako ne mogu uspoređivati s onima, primjerice, u nekoj zagrebačkoj školi. Primjerice, osnovna škola u istarskim Livadama jedna je od najstarijih škola u Hrvatskoj, a imaju najviše 15-ak učenika svake godine. Uvjeti u kojima djeca svakodnevmo rade doista su skromni. Škola u Livadama nema sportsku dvoranu pa im je najgore tijekom kišnih dana kad u trenu učionicu pretvaraju u sportsku dvoranu. Djeci koja se, osim učenja, vole igrati često nedostaju autići i igračke za logičke igre, a učiteljice često i same donose puno toga od kuće kako bi nastava bila zanimljivija.
Hajrudin Merdanović/24sataLajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.
Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
