Nepravilno pranje zubi, izbjegavanje stepenica i vožnja dizalom, posuđivanje telefona te nošenje grudnjaka krive veličine sitnice su koje uništavaju zdravlje
Loše navike i higijena plaćaju se zdravljem posve nesvjesno
Male loše navike mogu sabotirati trud koji ulažete u očuvanje dobrog zdravlja. Jedna od njih je vožnja dizalom čak i onda kad se trebate popeti samo dva-tri kata. Hodanje stubama odlična je aerobna vježba koja aktivira velike skupine mišića i ubrzava puls, što dugoročno odlično djeluje na zdravlje srca i krvnih žila. Dizalo je osobito dobro izbjegavati u sezoni gripe i prehlade jer se virusi šire u malenim, zagušljivim prostorijama.
Američki liječnici kažu da bi gumbe u dizalu trebalo pritiskati laktom, a ne prstima jer se na njima zadržavaju virusi, no infektolog Igor Klinar iz Klinike “Dr. Fran Mihaljević” smatra da ne treba ići tako daleko:
- Dovoljno je oprati ruke nakon što stignete na posao ili kući te, naravno, prije jela. Ako imate virozu, ruke bi trebalo oprati i nakon svakoga kihanja da ne biste širili bolest - kaže dr. Klinar.
Kavu bolje ne piti nakon 14 sati
Mnogi ne mogu zamisliti jutro bez šalice kave, no popijete li kavu poslije ručka ili čak večere, nećete se moći dobro naspavati. Istraživanja pokazuju da kofein onemogućuje duboki san, koji pomaže tijelu da se oporavi. Stoga poslije 14 sati izbjegavajte kavu ili pijte onu bez kofeina.
Pranje četkicom nije dovoljno
Za zdravlje nije dovoljno oprati zube dvaput na dan jer se bakterije skrivaju u području između zubi, kao i na jeziku. Ako svakodnevno ne rabite zubni konac, može doći do bolesti desni. Bakterije iz usne šupljine tako mogu prijeći i u ostale dijelove tijela te izazvati upale, koje mogu dovesti i do srčanih bolesti.
Oko 75 posto ljudi pogrešno pere zube. Zube bi trebalo prati oko tri minute kružnim pokretima, od kutnjaka prema naprijed.
Neprestano diranje lica
Dermatolozi neprestano ponavljaju da ne treba istiskivati prištiće i grebati mrtvu kožu s lica, ali ljudi to i dalje čine. Rukama se mogu prenositi bakterije, a sol i znoj na njima mogu iritirati kožu. Od istiskivanja prištića oni se mogu upaliti, zbog čega možete ponovno doći u napast da ih dirate, i tako u krug.
Krivi grudnjak izaziva bol
Budući da su grudi teške, vrlo je važno nositi grudnjak pravoga kroja i veličine koji im pruža oslonac. Uz pogrešan grudnjak njihova težina može opterećivati kosti i mišiće, što vodi do bolova u vratu, lošeg držanja, pa čak i glavobolja. Ti problemi najviše ugrožavaju žene s velikim grudima, no ni one manjeg poprsja nisu ih pošteđene. Oko 80 posto žena nosi grudnjak prevelikih ili premalenih košarica.
Za jak imunitet spavajte barem sedam sati
Zdrav san, opuštanje i kvalitetna prehrana pomoći će vam u obrani protiv sezonskih bolesti.
- Neispavanost i loša prehrana predstavljaju stres koji smanjuje postotak stanica koje vas štite od mikroorganizama - napominje dr. Klinar i nastavlja:
- Jedanput smo napravili pokus u kojem smo mjerili razine limfocita koji štite od virusa prije i poslije dežurstava. Nakon dežurstava izmjeren je puno manji postotak limfocita. Vjerojatni uzrok toga bili su stres i neispavanost.
Da nedostatak sna doista utječe na imunitet, pokazalo je i nedavno britansko istraživanje.
Inače zdravi mladi muškarci koji su bili neispavani u krvi su imali manje granulocita, bijelih krvnih stanica koje pomažu u borbi protiv bakterijskih infekcija. Potrebna količina sna ovisi o životnoj dobi, no opća preporuka za odrasle je od sedam do devet sati za odrasle ljude. Stres, užurbanost i nedostatak opuštanja također mogu napraviti kaos u imunološkom sustavu te vas učiniti podložnijima napadajima virusa i bakterija. Istraživanja pokazuju da stres povećava upalnu aktivnost, zbog čega je imunološki sustav neprestano u stanju pripravnosti.
Stoga bi vikende trebalo iskoristiti za opuštajuće aktivnosti koje smanjuju stres. Osobito se preporučuju šetnje prirodom jer i boravak na svježem zraku smanjuje izloženost virusima te pogoduje zdravlju dišnih puteva koji su najčešće na udaru zimskih viroza.
Duhanski dim povećava rizik od gripe
Dim cigareta jako utječe na infekcije dišnih puteva, ističe dr. Klinar i dodaje:
- Vrlo opasan sastojak je katran, koji se lijepi na sluznicu dišnih puteva. Tako se trepetljike na njima prestaju kretati pa dolazi do zadržavanja sekreta, što pogoduje razvoju infekcija dišnih puteva. Dim cigareta također smanjuje postotak igA antitijela, pa virusi koji inače žive na sluznici imaju priliku ući u krv.
Brza hrana krivac za viroze
Osim što štetno djeluje na srce, brza hrana povećava i rizik od infekcija jer oslabljuje tjelesne obrambene mehanizme. Čak i najmanji nedostatak vitamina koji nema očitih simptoma može značajno smanjiti otpornost na viroze koje haraju u ovo doba godine.
- Pravilna prehrana vrlo je važna za imunitet. Trebalo bi jesti što više vitamina, u voću i povrću ili kao dodatak prehrani - ističe dr. Klinar.
Prvi korak prevencije: Ne posuđujte telefone i olovke ako ne morate
Ljudi koji boluju od neke zarazne bolesti u većini slučajeva imaju viruse na prstima. Stoga se ti virusi mogu naći i na stvarima koje oni dodiruju kao što su olovke, telefoni, tipkovnice i slično. Zato takve stvari nije dobro posuđivati, a ako baš morate, sve ih obrišite antibakterijskim maramicama da spriječite zarazu.
Kihanje u dlanove širi zarazu
Pri kihanju obvezno bi trebalo pokriti usta da se virusi ne bi širili zrakom i zarazili druge. No ne treba kihati u dlan jer se s njih virusi šire dalje nego u maramicu ili unutarnju stranu lakta.
- Većina ljudi ipak kiše u dlan, a potom rukama dodiruje razne površine. Vani virusi brzo ugibaju, no u zatvorenim prostorima mogu se zadržati dulje, zbog čega je pranje ruku važno - kaže dr. Klinar.